U prašini u našim domovima u prosjeku živi 9000 vrsta mikroba, objavili su američki naučnici.

Kako prenosi BBC, znanstvenici sa sveučilišta Colorado analizirali su prašinu iz 1200 domaćinstava diljem SAD-a. Otkrili su da vrste bakterija i gljivica ovise o lokaciji kućanstva, o tome tko u njoj živi i ima li kućnih ljubimaca.

“Ovo što mi istražujemo zapravo su osnove prirodoslovlja”, kaže profesor ekologije i evolucijske biologije Noah Fierer.

“Već dugo znamo da mikrobi žive u našim domovima. Mi se sada bavimo pravom staromodnom znanosti, da vidimo koliko variraju u prostoru”, dodao je.

Naučnicima su uzorke poslali dobrovoljci iz 1200 američkih domova. Prikupljali su ih s dovratnika, mjesta koja se često zanemaruju pri čišćenju.

Genetska analiza pokazala je tamo obitava čitav “zvjerinjak” mikroskopskih stvorova.

Utvrđeno je da u prosječnom domaćinstvu ima 2000 vrsta gljivica. Među njima su najpoznatije plijesni – apsergillus, penicillium, alternaria i fusarium.

“Domaći” gljivični ekosustav, međutim, uvelike ovisi o geografskoj lokaciji domaćinstva. “Većina gljivica u kuće stiže izvana. Donosimo ih na odjeći ili ulijeću kroz prozore”, kaže Fierer.

“Ako želite živjeti s nekim drugim vrstama gljivica, najbolje se preseliti, po mogućnosti negdje daleko”, dodao je.

Ustanovili su i da u prosječnom domaćinstvu “stanuje” i 7000 vrsta bakterija.

Neke od njih, poput stafilokoka i streptokoka, povezane su ljudskom kožom. Neke, poput fekalnih bakterija, povezane su s izmetom.

Ali u ovom slučaju, vrste bakterija ovise o tome ko, ili šta, živi u kući.

“Ima bakterija koje su češće kod žena, ima onih koje su češće kod muškaraca, i to se jasno može vidjeti u kućnoj prašini. Naša su tijela nedvojben izvor mnogih bakterija koje završavaju u našim domaćinstvima”, rekao je Fierer.

Raznolikosti bakterija pridonose i kućni ljubimci. I to mnogo. Samo na osnovu uzorka prašine naučnici su s 92-postotnom preciznošću mogli ustanoviti ima li u kućanstvu kućnih ljubimaca.

“Bilo nam je iznenađujuće vidjeti da psi ili mačke imaju tako velik utjecaj na bakteriološki sastav. Veći od bilo kojeg drugog faktora”, rekao je Fierer.

Ali to nije nužno loše, iako neki ljudi pate od alergija povezanih s kućnim ljubimcima. Iako su oko toga potrebna dodatna istraživanja, Fierer je napomenuo da “dosadašnji radovi ukazuju na to da življenje s psom u mlađoj dobi zapravo smanjuje alergije”. (fena)