Stručnjaci procjenjuju kako je čak 1,9 milijardi ljudi (i čak trećina djece u Evropi) u opasnosti zbog nedostatka joda koji može dovesti do oštećenja mozga.
Nedostatak joda može se izbjeći konzumacijom morskih plodova, žitarica i kravljeg mlijeka. Jod je ujedno neophodan za pravilno funkcionisanje štitnjače, a njegov nedostatak u dječjoj dobi može dovesti do intelektualnih teškoća.
Istraživanje je pokazalo kako je nedostatak joda u prehrani kod djece školske dobi u Velikoj Britaniji povezan s nižim koeficijentom inteligencije.
Trudnice i dojilje imaju nešto veću potrebu za jodom jer štitnjača proizvodi više hormona i gubi više joda zbog prijenosa na bebu u trbuhu, tijekom proizvodnje mlijeka i učestalog mokrenja.
Do 4. mjeseca trudnoće dok bebina štitnjača ne krene lučiti hormone samostalno, beba je ovisna o unosu joda preko majčine prehrane.
Procjenjuje se da dvije trećine trudnica u Europi ne konzumiraju dovoljno joda u svojoj svakodnevnoj prehrani. Upravo zbog ovoga je Svjetska zdravstvena organizacija počela zagovaranje dodavanje joda u kuhinjsku sol.
Alternativno rješenje je preporučiti trudnicama uzimanje prenatalnih vitamina koji, između ostalog, sadrže i jod.
Naučnici su dokazali da davanje joda trudnicama može potaknuti povećanje IQ-a kod djeteta za prosječno 1,22 boda. Postotak možda nije značajan, no kada se uzme u obzir cijela jedna populacija krajnji rezultat, osobito kada su u pitanju djeca s posebnim potrebama, svakako je značajan.
No, jod ne treba uzimati bez konzultacije s liječnikom i utvrđivanja je li vam uopće potreban ili ga dovoljno unosite svakodnevnom prehranom. Jod sa sobom nosi i neke rizike, pa pretjerani unos može utjecati na rad štitnjače.
Iako je dokazano da jod bitno utječe na djetetov IQ u slučajevima teškog nedostatka joda, istraživanje nije provedeno na populaciji kod koje je prisutan blagi nedostatak joda, no stručnjaci smatraju kako povećanje IQ-a i smanjenje troškova liječenja posljedica zbog nedostatka joda, mogu biti i veći nego što se u početku računalo. (index.hr)
