Četvrtak, 24. Septembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Toplota uzrokuje pad krvnog pritiska i gubitak elektrolita

Na toplotu posebno su osjetljiva djeca, starije osobe, trudnice, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, kao i osobe oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih, šećerne bolesti i drugih hroničnih bolesti.

Ljudski organizam je podešen da u uobičajenim rasponima promjena spoljašnje sredine održava stalnost sastava svoje unutrašnje sredine i svog funkcionisanja. Kada govorimo o neuobičajenim uslovima, kao što su pojave velikih vrućina, ljudski organizam radi pod posebnim opterećenjem. Zdrav čovjek uspješno održava svoju homeostazu, jer su njegovi biološki i psihološki odbrambeni mehanizmi spremni za upotrebu radi održanja zdravlja.

  • Ekstremne temperature mogu izazvati zdravstvene tegobe kod bilo koje osobe, ali su određene grupacije stanovništva posebno osetljive na ove vremenske “neprilike”, gdje prevashodno spadaju djeca, starije osobe, trudnice, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, kao i osobe oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih, šećerne bolesti i drugih hroničnih bolesti. Uz njih su takođe ugoženi i sportisti i radnici koji vježbaju ili rade na otvorenom, izloženi direktnom dejstvu sunčevih zraka, ali i svi oni koji rade u previše toplim ili zagušljivim prostorijama.

    Visoke temperature na organizam utiču tako što dovode do povećanog gubitka tečnosti i pokušaja organizma da se zaštiti tako što pokušava da se “hladi” pomoću širenja krvnih sudova na koži, što za posljedicu ima gubitak elektrolita i pad pritiska zbog “raspoređivanja” krvi u, sada, proširenim krvnim sudovima. Kada je temperatura spoljašnje sredine približno ista ili ista kao temperatura tijela, odnosno iznosi 36,5°C, jedini mehanizam odavanja toplote je evaporacija – znojenje.

  • Znojenje ne snižava tjelesnu temperaturu, već se isparavanjem znoja s površine postiže hlađenje organizma. Količina izlučenog znoja nekad može biti i do dva litra za sat vremena, što predstavlja ogroman stres za organizam koji vodi u dehidraciju, sunčanicu, toplotnu iscrpljenost i toplotni udar.

    Sunčanica

    Sunčanica nastaje dužim izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunčevih zraka. Simptomi se razvijaju nakon šest do 12 sati od maksimalne izloženosti glave suncu, a ispoljavaju se malaksalošću, vrtoglavicom, jakom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, teškim disanjem, ubrzanim pulsem i nesvjesticom. Osobu sa simptomima sunčanice treba odmah skloniti sa sunca u klimatizovanu ili u zamračenu i dobro provjetrenu prostoriju, poželjno je istuširati je mlakom vodom ili je bar umiti i staviti joj hladne obloge na čelo i vrat te dati joj da pije raslađenu tečnost – čaj, sok ili običnu vodu. Tečnost nije preporučljivo davati odjednom u velikoj količini, već češće puta u manjim količinama. Neophodan je odmor, a sljedećeg dana se nikako se ne treba izlagati suncu, a u slučaju nastavka ili pogoršanja tegoba, potrebno je javiti se ljekaru.

    Toplotna iscrpljenost

    Toplotna iscrpljenost nastupa nakon dužeg boravka u uslovima vrućine, kad znojenjem dolazi do značajnog gubitka tečnosti i elektrolita, pa ukoliko se gubici ne nadoknade nastupaju iscrpljenost praćena mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grčevima, dok je koža vlažna od znoja i hladna. Osobu treba odmah smjestiti u hlad ili rashlađenu, po mogućnosti zamračenu prostoriju i skinuti joj odjeću, te je rashladiti polivanjem mlakom vodom ili stavljanjem hladnih obloga na glavu i potiljak i dati joj da pije rashlađenu tečnost- vodu ili blagi biljni čaj u malim gutljajima.

    Toplotni udar

    Toplotni udar predstavlja najozbiljniji poremećaj u kom dolazi do otkazivanja mehanizama u organizmu koji regulišu tjelesnu temperaturu zbog čega tjelesna temperatura raste do 40 stepeni celzijusa i više. Karakteristika toplortnog udara su crvena i suva koža usljed prestanka znojenja, a čime je blokirano odavanje viška toplote iz organizma uz malaksalost, mučninu, glavobolju, povraćanje, otežano disnje, ubrzan rad srca i nesvjesticu. Toplotni udar predstavlja ozbiljno stanje koje zahtijeva neodložnu medicinsku pomoć. Ako sumnjate na toplotni udar, odmah pozovite hitnu pomoć ili se javite u najbližu zdravstvenu ustanovu.

    Osobu odmah sklonite sa sunca ili iz pregrijane prostorije i skinite joj svu suvišnu odjeću, umijte je ili istuširajte ne previše hladnom vodom, a ukoliko voda nije dostupna, izložite je strujanju vazduha (npr. rashlađivanje ventilatorom) i dajte joj tečnost, ukoliko stanje to dozvoljava. Nakon oporavka od toplotnog udara, povećana je osjetljivost na visoke temperature i tokom sljedećih nedjelja. Najbolje je izbjegavati visoke temperature i fizičku aktivnost sve dok to ljekar ne odobri.

    Prevencija

    U cilju izbjegavanja komlikacija dehidracije i ozbiljnog ugrožavanja zdravlja, potrebno je pridržavati se savjeta i preporuka koje su izdala stručna lica u cilju prevencije dehidratacije tokom perioda visokih temperatura a koje se odnose na cjelokupno stanovništvo.

    Potrebno je izbjegavati boravak tokom najtoplijeg dijela dana, od deset do 17 sati, uz izbjegavanje obavljanja teškog fizičkog rada tokom najtoplijeg dijela dana. Preporučuje se tokom rada pravljenje češćih i kraćih pauza radi osvježenja. Potrebno je redovno unositi dovoljne količine tečnosti i imati pri sebi uvijek vodu za piće.

    Preporučuje se izbjegavanje alkohola, gaziranih i previše zaslađenih pića, ne pretjerivati s unosom kofeina. Preporučuje se tuširanje se mlakom vodom više puta na dan.

    Jesti češće, manje obilne, lagane obroke u vidu povrća, žitarica i voća, izbjegavati masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše. Potrebno je održavati temperature prostorija u kojima se boravi ispod 32˚C u toku dana i ispod 24˚C u toku noći, a pri izlasku nositi šešire širokog oboda, sučane naočare i zaštititi kožu kremom sa zaštitnim faktorom. Preporučuje se nošenje svijetle, komotne odjeće od prirodnih materijala. Potrebno je da budete oprezni kada ulazite u vozilo koje je stajalo na suncu omogućivši prije ulaska na nekoliko minuta da se vozilo i površine koje dodirujete poput volana i svih sjedišta ohlade na način što ćete otvoriti sva vrata na vozilu uz gepek. Potrudite se da temperatura u vozilu bude prijatna, preporučljivo je da temperatura u vozilu bude nekoliko stepeni niža od spoljne. Odgovor na izlaganje visokim temperaturama je individualan, tako su neke osobe osjetljivije, pa su zdravstvene posljedice kod njih teže, a tu spadaju hronični bolesnici, djeca, trudnice, stari ljudi. Praćenje zdravstvenog stanja kod ovih osoba se obavlja s posebnom pažnjom i uz konsultaciju s ljekarima koji inače prate njihovo stanje. (Marina Perović | Vijesti.me)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje