U okviru skrining pregleda za rano otkrivanje poremećaja lokomotornog sistema učenika osnovnih i srednjih škola u Zeničko-dobojskom kantonu, kojeg je provela Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u protekloj školskoj godini, bilo je obuhvaćeno 2.657 učenika u 34 srednje škole.
Od tog broja 14,5% učenika ili svaki sedmi je upućen na dalji tretman kod ljekara porodične ili opće medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prenosi Fena
Najčešći poremećaji
Najčešće prisutni poremećaji su loše posturalno držanje tijela (68,4% djece), deformitet grudnog koša (8,5%), spušteno stopalo (27,5%), a kod 4,4% učenika je prisutno više poremećaja.
U Službi za školsku higijenu INZ-a kažu da je postotak učenika s uočenim problemom veći kod srednjoškolaca.
Lokomotorni sistem predstavlja koštano-zglobno-mišićni sistem koji omogućava promjenu položaja u prostoru, daje čvrstinu tijelu i dinamiku pokretima.
U svakodnevnom životu svjedočimo velikom broju djece ali i odraslih, kako zauzimaju nepravilan stojeći ili sjedeći položaj.
Mnogo toga uzrokuje značajan porast prisutnosti deformiteta lokomotornog sistema, a izdvojit ćemo neudobne stolice, školske torbe neadekvatnog oblika i težine, rad za računarom, nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost.
Djeca dnevno provedu oko šest sati u prosjeku, sjedeći u školskim klupama.
Da bi deformiteti kičmenog stuba (kifoza, skolioza, lordoza), grudnog koša (“ljevkaste” i “kokošije” grudi) i stopala (“ravno” stopalo) bili uspješno liječeni najvažnije je njihovo rano otkrivanje redovnim skrining programima, te kontrolama, ističu u INZ-u.
S preventivnim ciljem, Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kontinuirano provodi skrining program za rano otkrivanje poremećaja lokomotornog sistema za učenike osnovnih i srednjih škola na području ZDK.
U slučaju da se kod djece primijeti bilo kakva nepravilnost, upućuju se na korektivnu gimnastiku.
Korigovanje deformiteta kičmenog stuba je dugotrajan proces koji zahtijeva veliko angažovanje zdravstvenih radnika, kao i djeteta i njegovih roditelja.
Kako navode stručnjaci Službe za školsku higijenu, osnovne preporuke za očuvanje zdravlja lokomotornog sistema podrazumijevaju da bi školarci trebalo da budu fizički aktivni najmanje jedan sat dnevno, te je radi očuvanja vitalnosti koštano-mišićnog sistema neophodno unositi bjelančevine životinjskog porijekla, namirnice bogate kalcijumom, vitaminima A, D i C, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. (Tuzlanski.ba)
