Koliko puta ste vraćali sliku neugodne situacije s posla i krivili sebe što niste drugačije reagovali?

Koliko puta ste danima razmišljali što su značile nečije riječi/pokreti i slično? Ako su vam se ove situacije događale, tada postoji vjerovatnost da patite od overthinkinga ili u prijevodu pretjeranog razmišljanja, piše Ordinacija.hr.

Gdje nastaje problem?

Iako nema ništa loše u razmišljanju, analizairanju, tumačenju te je u nekim poslovima ono i neophodno, u momentu kada ono počne znatno uticati na naše psihičko stanje tada je evidentno da nešto treba promijeniti. Činjenica je da kada se nađemo pred nekim ozbiljnim problemom moramo pažljivo razmotriti i promisliti o svim mogućim posljedicama koje mogu proizaći iz naše odluke, no poenta je da ne ostaje sve samo na našem razmišljanju već i djelujemo (ili ne djelujemo) u skladu s odlukom. Preuzimamo odgovornost za svoju odluku (o kojoj smo promislili), prihvatamo situaciju i idemo dalje. No, kod pretjeranog razmišljanja svega toga nema – sve staje samo na razmišljnju a svako djelovanje djeluje zastrašujuće.

Kada previše razmišljamo i analiziramo određene situacije, probleme, događaje bilo iz naše prošlosti ili budućnosti najčešće se javlja prevelika zabrinutost, anksioznost, nemir, strah. Sve te emocije nas mogu sabotirati u rješavanju problema i uzrokovati da se osjećamo toliko anksiozno da se ne možemo opustiti čak ni u situacijama koje su nas prije opuštale. Upravo iz tog razloga pretjerano razmišljanje nije pozitivno: dok kod kritičkog razmišljanja gdje predviđamo potencijalne probleme istima pokušavamo doskočiti, kod pretjeranog razmišljanja samo ostajemo u začarnom krugu problema gdje rješenja nema. Nema ga zato jer neugodne emocije mogu biti toliko preplavljujuće da osoba nije u stanju usmjeriti se na potencijalne opcije.

Budući da pretjerano razmišljanje često proizlazi iz uspoređivanja s drugima i fokusiranja na negativne aspekte određene situacije, nije neobično da ljudi koji su njemu skloni imaju niže samopouzdanje. Ako je neko stalno fokusiran na svoje greške iz prošlosti i razmišlja kako neko drugi posao odrađuje puno bolje od njega, tada ta osoba uopće ne živi u sadašnjosti i ne uči iz vlastitog iskustva. U isto vrijeme nije ni u stanju primjetiti što može preuzeti od nekoga koga smatra da stvari odrađuje bolje od nje jer ne vjeruje u sebe a jedina misao joj je da je taj neko bolji.

Jeste li osoba koja pretjerano misli?

Ovo su samo neke natuknice koje vam mogu pomoći da prepoznate jeste li skloni pretjeranom razmišljanju, no većina ljudi koji pati od pretjeranog razmišljanja vjerovatno i sama zna da mu je sklona te i sami znaju reći da bi im dobro došlo da se odmore od samih sebe i svojih misli.

– Proživljavate neugodne trenutke u glavi: niste ih spremni brzo otpustiti (npr. na razgovoru za posao ste pogrešno na engleskom izgovorili jednu banalnu riječ i stalno vam se vraća taj trenutak)
– Često imate poteškoća sa spavanjem jer ne možete utišati misli
– Stalno razmišljate u terminima „Što ako…“ a odgovori nisu pretjerano optimistični (npr. što ako vas budu zvali iz vrtića da dođete po dijete baš kada budete na terenu izvan grada – a baš taj dan nema ko pokupiti dijete?)
– Često puta razmišljate o skrivenim značenjima nečijih riječi ili postupaka (Što mu je ono značilo, zašto je spomenuo recesiju? Zašto se namrštila kada me vidjela?)
– Nakon konflikta s drugima u glavi više puta prolazite kroz tu situaciju i ljutite se na sebe što nešto niste rekli (a sada znate da ste trebali)
– Zamišljate što bi mogli reći u situaciji za koju mislite da bi se mogla dogoditi (kako bi idući put bili „spremni“) iako se takve situacije uglavnom ne dogode a ako se i dogode obično se ne odvijaju po vašem scenariju
– Često se prisjećate svojih grešaka (ono sramoćenje na razgovoru za posao ni danas niste zaboravili iako je bilo prije nekoliko godina)
– Brinite se oko stvari na koje nemate uticaja i koje ne možete kontrolisati (npr. brinete o nevremenu koje bi moglo biti tokom vašeg boravka u kampu)

Kako izaći iz začaranog kruga?

Iako nije moguće pobjeći od samoga sebe, ipak je moguće na neki način svoju sklonost pretjeranom razmišljanju ublažiti. Kako vas pretjerano razmišljanje ne bi odvelo u ozbiljnije probleme kao što su depresija i anksiozni poremećaji, savjetujemo sljedeće:

– Prvi korak je da osvijestite kada pretjerano razmišljate i u kakvo vas stanje to dovodi.
– Kada naučite prepoznati što činite, to je dobar trenutak da učinite određene intervencije u svom razmišljanju: umjesto da ste stalno fokusirani na ono što može krenuti pogrešno, razmislite i što se pozitivno može dogoditi.
– Ako ste već smislili 101 varijantu problema, tada se usmjerite na rješavanje tih problema (npr. ako ste zamislili da će vam usred predavanja otkazati tehnika, sada je vrijeme da smislite što ćete kada otkaže tehnika).
– Greške koje vas opterećuju sagledajte iz drugačije perspektive – npr. Ako vas zbog pogrešno izgovorene riječi na engleskom firma nije zaposlila, tada je i bolje da ne radite u firmi gdje ne možete biti čovjek i gdje banalne greške nisu dopustive.
– Dozvolite sebi da budete čovjek od krvi i mesa. Čovjek od krvi i mesa nije savršen i nepogrešiv. Čak ni mašine nisu nepogrešive.
– Prihvatite da ne možete sve predvidjeti i da je nekada ok biti i reagovati u sadašnjosti – snaći ćete se. Ili ćete pitati za savjet/pomoć. Ljudi vole autentičnost.

Svako osviještavanje i želja da ono što smo osvijestili promijenimo je već pola posla. Nekada možemo sami a nekada je potrebna pomoć stručnjaka. Obje varijante su dobre ako dođete do cilja: a to je da prihvatite sebe kao nekoga ko je sklon pretjeranom razmišljanju ali se u isto vrijeme može maknuti iz začaranog kruga opterećujućih misli koje ne vode u rješenje niti u ugodno stanje.