Djeca rođena danas suočena su s raznim i doživotnim zdravstvenim posljedicama zbog klimatskih promjena – odrastanjem u toplijem svijetu uz rizike nestašica hrane, zaraznih bolesti, poplava i ekstremnih vrućina, pokazalo je veliko istraživanje.
Klimatske promjene već nanose štetu ljudskom zdravlju povećavanjem broja ekstremnih vremenskih pojava i pojačavanjem zagađenja vazduha, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet.
Ako se ništa ne učini kako bi se to ublažilo, uticaj klime mogao bi opteretiti čitavu generaciju bolestima tokom čitavog njihova života.
Djeca su posebno osjetljiva na zdravstvene rizike mijenjajuće klime. Njihova tijela i imunološki sistemi još su u razvoju i stoga su izloženiji bolestima i zagađivačima u okolini, kaže Nick Watts, koji je vodio istraživanje o zdravlju i klimatskim promjenama, piše 24sata.hr.
Upozorio je da su štete po zdravlje u ranom djetinjstvu “tvrdokorne i prevladavajuće” i nose doživotne posljedice.
“Bez trenutne akcije svih zemalja na smanjivanju emisije stakleničkih gasova postignuto u kvalitetu života i dugovječnosti biće kompromitovano i klimatske promjene počeće određivati zdravlje čitave generacije” kazao je u Londonu.
Naučni tim poručio je da bi uvođenje mjera ograničavanja emisija i ograničavanja globalnog zagrijavanja dovelo do drugog ishoda.
U tom scenariju danas rođeno dijete bilo bi, na primjer, svjedokom prestanka korištenja uglja u Britaniji do svoga šestog rođendana, a na 31. rođendan svjedočilo bi potpunoj kontroli emisija stakleničkih gasova. Istraživanje objavljeno u časopisu Lancet rezultat je saradnje 120 stručnjaka iz 35 institucija među kojima i Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske banke, University College London i kineskog univerziteta Tsinghua.
Uz ignorisanje potrebe za promjenom ponašanja, uz malo mjera za ograničavanje klimatskih promjena utvrđeno je da će, uz rastuće temperature i ekstremne vremenske nepogode, djeca biti izložena pothranjenosti i rastućim cijenama hrane i najvjerovatnije će patiti zbog zagrijanih voda i klime koji ubrzavaju širenje zaraznih bolesti poput tropske denga groznice i kolere.
Među najakutnijim i najdugotrajnijim zdravstvenim prijetnjama klimatskih promjena je zagađenje vazduha, upozoravaju naučnici. Pozvali su na hitne mjere na smanjivanju spoljašnjeg i unutrašnjeg zagađenja uvođenjem čistijeg goriva i čistijih vozila, te mjera koje će podsticati sigurni i aktivni transport poput hodanja i vožnje biciklom.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je globalno u 2016. godini sedam miliona smrti rezultat učinaka zagađenja vazduha u domovima i vanjskom svijetu.
“Ako želimo zaštititi našu djecu, moramo obezbijediti da vazduh koji udišu nije otrovan”, kaže Sonja Ayeb-Karlsson sa britanskog Univerziteta Sussex, koja je radila na istraživanju. (Tuzlanski.ba)
