Srijeda, 24. Juli 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Šta su vakcine, kako one djeluju i zašto ljudi nemaju povjerenja u njih

Vakcine pomažu da se sačuvaju milioni života godišnje. Evo kako su nastale i zašto su važne

Vakcine su u proteklom veku sačuvale preko 10 miliona života. Ipak u mnogim zemljama, zdravstveni stručnjaci kažu da postoji trend nepovjerenja kada su vakcine u pitanju, pa samim tim i odbijanje da se one koriste.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je ovaj trend uvrstila u jednu od 10 pretnji svetskom zdravlju u 2019. godini.

  • Kako je vakcinisanje otkriveno?

    Prije nego što su nastale vakcine, svijet je bio opasno mjesto za život.

    Milioni ljudi umirali su svake godine od bolesti koje danas mogu da se spriječe.

    Kinezi su prvi otkrili rani oblik vakcinacije u 10. vijeku: „variolacija” je predstavljala izlaganje zdravih ljudi ranicama i krastama uzrokovanih bolešću, kako bi se izgradio imunitet.

    Osam vijekova kasnije, britanski ljekar Edward Jenner primjetio je da mljekarke dobijaju kravlje boginje, ali da rijetko oboljevaju od onih smrtonosnih.

    Velike boginje su vrlo zarazna bolest od koje je umrlo 30 odsto zaraženih. Onima koji su ih preživjeli, često su na tijelu ostajali ožiljci ili su oslijepljeli.

    Doktor Jenner je 1796. godine izveo eksperiment na osmogodišnjem Jamesu Phippsu.

    On je ubrizgao gnoj u dječakovu krv, a njegov organizam je ubrzo razvio simptome.

    Kada se Phipps oporavio, Jenner je ubacio u njega i virus malih boginja, ali je dječak ostao zdrav, jer je izgradio imunitet.

    Kada su 1987. godine objavljeni rezultati, skovana je i riječ vakcina od latinske riječi vaca, što znači krava.

    Šta je uspjeh?

    Vakcine su pomogle da se drastično smanji šteta prouzrokovana bolestima iz prošlog vijeka.

    Oko 2.6 miliona ljudi umiralo je od boginja svake godine, prije prve vakcinacije koja je uvedena šezdesetih godina.

  • Vakcinacija je dovela da se broj smrtnih slučajeva od boginja u svijetu smanji za 80 posto u periodu od 2000. do 2017. godine, navodi Svjetska zdravstvane organizacija.

    Nekoliko decenija ranije, paraliza ili smrt brinule su milione ljudi koji su postali žrtve dječije paralize. Sada je ova bolest iskorijenjena.

  • Zašto neki odbijaju da se vakcinišu?

    Vakcine izazivaju sumnju od trenutka kada su napravljene.

    U prošlosti su ljudi bili skeptični iz religioznih razloga, jer su mislili da je vakcinacija nečista.

    Širom Britanije 1800. godine počele su da djeluju takozvane anivakcinaške grupe, koje su tražile alternativne mjere za borbu protiv bolesti, poput izolacije.

    Prva grupa protiv vakcinacije stovena je u SAD nakon posjete britanskog aktiviste protiv vakcinacije William Tebb 1870. godine.

    Jedna od ključnih figura u pokretu protiv vakcinacije u posljednje vreme je Andrew Jeremy Wakefield .

    On je 1998. godine objavio izvještaj koji lažno povezuje autizam i bolest crijeva za MMR vakcinom.

    MMR vakcina je trovalentna vakcina koja se daje maloj djeci kako bi se izborila sa malim boginjama, zauškama i rubeolama.

    Iako je njegov rad diskreditovan i Wakefield više nema dozvolu da se bavi medicinom, u Velikoj Britaniji je došlo do pada broja vakcinisane djece, zbog njegovih tvrdnji.

    Samo u 2004. godini, 100.000 djece manje je primilo MMR vakcinu u Velikoj Britaniji, što je dovelo do porasta broja oboljelih.

    Pitanja oko vakcina se sve više politizuju.

    Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini podržao je grupe koje se bore da se vakcinacija ukine.

    Američki predsjednik Donald Tramp je bez dokaza povezao vakcinaciju s autizmom, ali je onda pozvao roditelje da ipak vakcinišu svoju decu.

    Međunarodno istraživanje o stavovima prema vakcinaciji pokazala je da, iako je ukupno povjerenje u vakcine pozitivno, ono je najniže u evropskom regionu. Najmanje povjerenja u vakcine imaju Francuzi.

    Kakav je rizik?

    Kada se veliki dio populacije vakciniše, to pomaže u spriječavanju širenja bolesti, što zauzvrat pruža zaštitu onima koji nemaju imunitet ili koji ne mogu da se vakcinišu iz nekog razloga.

    To se zove kolektivni imunitet i kada se on naruši, postoji rizik za širu populaciju.

    Procenat ljudi koji treba da se vakcinišu da bi se održao kolektivni imunitet razlikuje se od bolesti do bolesti. Za male boginje to je 95 posto, a za dječiju paralizu je 80 posto.

    Prošle godine je jevrejska zajednica u Brooklynu bila životno ugrožena, jer se našla u centri epidemije koja je krenula u SAD. I to samo iz razloga, jer su njeni pripadnici bili protiv vakcinacije.

    Prošle godine engleski ljekar upozorio je na činjenicu da je mnogo ljudi prevareno lažnim infromacijama o vakcinama na društvenim mrežama.

    Američka istraživanja su pokazala da se ruski botovi koriste za sijanje pogrešnih informacija po internetu o vakcinama.

    Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj vakcinisane djece ostao je nepromijenjen posljednjih nekoliko godina.

    SZO kaže da vakcine sprječavaju između dva do tri miliona smrtnih slučajeva širom svijeta svake godine.

    Najnižu stopu imunizacije imaju zemlje koje imaju loše sisteme zdravstvene zaštite, poput Angole, Konga i Afganistana.

    Međutim, SZO upozorava da i građani bogatijih zemalja zaboravljaju šta vakcinacija znači i kakvu štetu može da nanese. (BBC na srpskom)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje