Subota, 4. Februara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Šta je moždana magla i šta je uzrokuje?

Preuzmite sliku

Jeste li ikad bili toliko umorni da niste mogli jasno razmišljati ili ste zapeli neprestano čitajući istu rečenicu? Za ljude koji žive s maglom u mozgu, ta su iskustva dio svakodnevnog života. Ali što je zapravo moždana magla? I je li to razlog za zabrinutost?

Službeno, “moždana magla” nije medicinski izraz. “To je kolokvijalni žargon koji pacijenti sada koriste kako bi svom ljekari pokušali objasniti šta se događa”, rekla je za Live Science Amy Arnsten, neuronaučnica s Medicinskog fakulteta Yale.

Izraz se obično koristi za opisivanje konstelacije trajnih simptoma, uključujući poteškoće s fokusiranjem, blagu zbunjenost, “mutne” ili trome misli, zaboravnost i opći osjećaj umora. Većina ljudi je prolazno upoznata s tim osjećajima, ali ako ti osjećaji postanu hronični, mogu uticati na kvalitetu života osobe.

Samo zato što moždanoj magli nedostaje stroga klinička definicija ne znači da nije stvarna. “Vidim upornu maglu u mozgu kao znak da nešto nije u redu”, reklaje Sabina Brennan, neuronaučnica i autorica knjige “Beating Brain Fog” (Orion Publishing Group, 2021. ) za Live Science.

Šta uzrokuje maglu u mozgu?

Pacijenti s moždanom maglom mogu imati temeljno zdravstveno stanje koje može biti uzrokovano nekim blagim strukturnim ili funkcionalnim oštećenjem područja mozga poznatog kao prefrontalni korteks, koji je uključen u kognitivne procese kao što su planiranje i donošenje odluka. Ovo područje, koje prekriva dio frontalnog režnja, “najskoriji je evoluirani dio našeg mozga”, objasnila je Arnsten, “i ima drugačiji neurotransmisiju od nekih naših starijih, tradicionalnijih krugova, kao u senzornim korteksima.” Ovi delikatni neuronski krugovi mogu biti posebno osjetljivi na upalu uzrokovanu infekcijom ili traumom glave.

Ali, moždana magla može pratiti i cijeli niz drugih stanja. Upalne bolesti poput multiple skleroze ili lupusa mogu izazvati hroničnu moždanu maglu, kao i bakterijske infekcije poput lajmske bolesti. Pacijenti s depresijom ili anksioznošću mogu biti upoznati s raštrkanim, zbrkanim osjećajima povezanim s moždanom maglom. Visok krvni pritisak, nizak šećer u krvi, ozljede glave i nedostatak sna mogu proizvesti isti učinak, kao i početak menopauze. Čak i neki medicinski tretmani mogu izazvati maglu u mozgu – na primjer, određeni lijekovi za krvni pritisak, pomagala za spavanje i kemoterapija…

Trenutno je možda najistaknutiji uzrok moždane magle dugi covid. Ljudi s dugotrajnim covidom mogu doživjeti dugotrajne simptome – sedmicama, mjesecima ili čak godinama nakon početne infekcije koronavirusom. Jedan od najčešćih simptoma koji prijavljuju ti pacijenti je hronična moždana magla.

Studija iz 2022. objavljena u časopisu Nature otkrila je da covid-19 može uzrokovati abnormalnosti i do 2 posto brži gubitak sive tvari u određenim regijama mozga, uključujući prefrontalni korteks. To može utjecati na kognitivne sposobnosti ljudi. “Otkrili smo da su zaraženi sudionici pokazali veći pad u sposobnosti obavljanja složenih zadataka u usporedbi s nezaraženim sudionicima”, kaže Gwenaëlle Douaud, vodeća autorica studije i neuronaučnica na Odsjeku kliničke neuroznanosti Nuffield Sveučilišta u Oxfordu.

Može li se liječiti moždana magla?

Dobra je vijest da se u većini slučajeva moždana magla može izliječiti. “Ljudski mozak je prilično otporan”, kaže Brennan.

Identificiranje temeljnog uzroka ključno je za rješavanje moždane magle. Ako je mentalna nejasnoća posljedica stresa ili nedostatka sna, onda je nešto tako jednostavno poput dobrog noćnog odmora može ublažiti (iako je to, naravno, lakše reći nego učiniti). Osim toga, promjene životnog stila poput vježbe, dobre prehrane i stimuliranja uma slagalicama mogu pomoći smanjiti neke kognitivne zamućenosti, prema Brennan.

Ali ako moždana magla ne nestane s kvalitetnim snom, onda je dobra ideja provjeriti u čemu je problem. “Kada je osoba zabrinuta za pamćenje, uvijek je bolje biti oprezan i dogovoriti posjetu ljekaru”, rekla je Brennan.

Promjene strukture mozga uzrokovane kroničnim stanjima kao što je dugotrajni covid mogu se s vremenom same izliječiti, ali još uvijek nema dovoljno podataka o bolesti da bismo znali koliko bi to moglo trajati. Analiza 70 dugotrajnih slučajeva covida pokazala je da su oni koji su prijavili probleme s koncentracijom i pamćenjem nastavili osjećati te simptome godinu dana nakon infekcije, “što ukazuje na dugotrajne simptome”, prema studiji iz 2023. objavljenoj u BMJ-u. Manje je vjerojatno da će cijepljene osobe iskusiti ove dugotrajne simptome.

Istraživači poput Arnsten i njezinih kolega traže načine za ublažavanje moždane magle. Pronašli su nekoliko obećavajućih postojećih lijekova (izvorno razvijenih za liječenje drugih stanja, poput ADHD-a i visokog krvnog tlaka), ali njihov je rad još uvijek u ranoj fazi. “Ovo je arena u kojoj znanost tek počinje toliko učiti”, rekla je i zaključila da je “sučelje imunološkog sustava i neuralnog sustava vrlo složeno i vrlo važno”. (N1)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje