Ponedjeljak, 6. Februara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Spavanje čak i sa malom količinom svjetlosti može da šteti zdravlju

Preuzmite sliku

Spavanje samo jednu noć sa prigušenim svjetlom, kao što je televizor sa isključenim zvukom, povećalo je šećer u krvi i broj otkucaja srca zdravih mladih ljudi koji su učestvovali u eksperimentu u laboratoriji spavanja, pokazalo je novo istraživanje.

Slabo svjetlo je poremetilo san uprkos činjenici da su učesnici spavali zatvorenih očiju, rekao je autor studije dr Filis Zi, direktorica Centra za cirkadijalnu medicinu i medicinu spavanja na Medicinskom fakultetu Univerziteta Northvestern Feinberg.

Otkucaji srca obično opadaju noću, usporavajući se jer je mozak zauzet „popravkom“ i podmlađivanjem tijela. U brojnim studijama se pokazalo da je povećan broj otkucaja srca noću faktor rizika za buduće srčane bolesti i ranu smrt.

Visok nivo šećera u krvi je znak insulinske rezistencije, gdje tijelo prestaje da pravilno koristi glukozu i pankreas prelazi u preopterećenje, preplavljujući tijelo dodatnim insulinom da bi ga prekomjerno kompenzovao dok na kraju ne izgubi sposobnost da to radi. Vremenom, insulinska rezistencija može dovesti do dijabetesa tipa 2.

Prethodna istraživanja su pokazala povezanost između vještačkog svjetla noću i povećanja telesne težine i gojaznosti, poremećaja u metaboličkoj funkciji, lučenja insulina i razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih faktora rizika, prenosi N1.

“Zašto bi spavanje sa upaljenim svjetlima uticalo na vaš metabolizam? Da li to može da objasni zašto postoji veća prevalencija dijabetesa ili gojaznosti?” upitala je Zi.

Dr Zi i njen tim uzeli su 20 zdravih ljudi u 20-im godinama života i od njih zatražili da provedu dvije noći u laboratoriji za spavanje.

Prvu noć su proveli u zamračenoj prostoriji, rekla je dr Zi.

Svi učesnici studije bili su povezani sa uređajima koji prate niz objektivnih mjera kvaliteta sna. Da bi podaci mogli da se prikupljaju sve što je rađeno, rađeno je uz minimalne smetnje. Krv je vađena bez dodirivanja učesnika koji su spavali.

“Snimili smo moždane talase i mogli smo da kažemo u kojoj fazi spavanja se osoba nalazi”, rekla je doktorka.

Ona je objasnila kako su to radili.

“Snimali smo njihovo disanje, njihov broj otkucaja srca, njihov EKG, a takođe smo im vadili krv da bismo izmjerili nivoe melatonina dok su spavali. Melatonin je hormon koji reguliše cirkadijalni ritam tijela, ili tjelesni sat za spavanje i buđenje.

Nasumično odabrani dIo grupe ponovio je isti nivo svjetlosti drugu noć u laboratoriji, dok je druga grupa spavala sa prigušenim svjetlom iznad glave sa otprilike ekvivalentnom svjetlošću “veoma, veoma mračnom, oblačnom danu ili uličnom svjetlu koje je ulazilo kroz prozor”, rekla je Zi.

“U literaturi se procjenjuje da bi oko pet do deset posto svjetlosti u okolini zapravo prošlo kroz zatvorene kapke, tako da ovo zaista nije mnogo svjetlosti.

Ipak, čak i ta mala količina svjetlosti dovela je do nedostatka spavanja sa sporim talasima i brzim pokretima očiju, fazama sna u kojima se dešava obnova ćelija, rekla je dr Zi.

Pored toga, broj otkucaja srca je bio veći, insulinska rezistencija je porasla, a simpatički i parasimpatički nervni sistem su bili neuravnoteženi, što se dovodi u vezu sa višim krvnim pritiskom kod zdravih ljudi.

Međutim, svjetlost nije bila dovoljno jaka da snizi nivoe melatonina u tijelu, dodala je doktorica. Studija je objavljena u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences”.

Savjet koji bi dr Zi dala ljudima na osnovu njene studije i postojećih istraživanja u ovoj oblasti, je da  koriste roletne i zavjese, da ugase sva svjetla i razmisli o korištenju maske za spavanje.

“Mislim da je snaga dokaza u tome što treba jasno da obratite pažnju na svjetlo u svojoj spavaćoj sobi”, rekla je doktorica.

Provjerite da li u svojoj spavaćoj sobi ima izvora svjetlosti koji nisu neophodni, dodala je ona. Ako je potrebno noćno svjetlo, držite ga prigušenim i u nivou poda, a ne vaših očiju ili kreveta.

Takođe imajte na umu vrstu svjetlosti koju imate u svojoj spavaćoj sobi, dodala je ona, i ugasite sva svjetla u plavom spektru, poput onih koje emituju elektronski uređaji kao što su televizori, pametni telefoni, tableti i laptopovi.

“Plavo svjetlo je najstimulativnija vrsta svjetlosti”, rekla je Zi i dodala da “ako morate da imate upaljeno svjetlo iz bezbjednosnih razloga, promijenite boju.

Doktorkica predlaže da izaberete svjetla koja imaju više crvenkastih ili braonkastih tonova.  (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje