Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Slatkiši su kao droga

Preuzmite sliku

Australijski naučnici tvrde da zavisnost od šećera treba da se liječi kao i zavisnost od kokaina. Konzumiranje industrijski prerađenog šećera utiče na povećanje nivoa dopamina na sličan način kao kokain, pišu Večernje novosti.

Zavisnici od šećera treba da se liječe na isti način kao i oni na kokainu, tvrde naučnici. Nova studija istraživača sa Tehnološkog univerziteta u Queenslandu pokazala je da konzumiranje industrijski prerađenog šećera utiče na povećanje nivoa dopamina na sličan način na koji to čine droge poput kokaina.

Ustanovljeno je, takođe, da dugotrajno uzimanje šećera utiče na povećanje zavisnosti. To znači da su ove osobe vremenom primorane da unose sve više šećera kako bi postigle isti stepen zadovoljstva, odnosno da bi izbjegli blaži oblik depresije. Istraživači su, takođe, u odvojenoj studiji, zaključili da dugotrajno uzimanje šećera može da izazove poremećaje u ishrani i u ponašanju.

Profesor Selena Bartlet, neurolog sa Instituta za zdravlje i biomedicinske inovacije u Queenslandu, kaže da istraživanje ukazuje na to da bi zavisnike od šećera trebalo liječiti lijekovima protiv nikotinske zavisnosti:

Povećani unos prerađenih šećera dokazano direktno utiče na povećanje tjelesne težine i nivo dopamina: utiče na centre za zadovoljstvo i nagrađivanje u mozgu na sličan način na koji to čine duhan, kokain i morfijum. Eksperimenti sprovedeni na životinjama pokazali su da su jedinke, koje su redovno konzumirale prerađeni šećer, kasnije bile sklonije prejedanju i suočavanju s negativnim neurološkim i psihijatrijskim posljedicama po raspoloženje i motivaciju.

Studija je otkrila i da lijekovi za liječenje nikotinske zavisnosti, koje propisuje FDA, Američka agencija za hranu i lijekove, mogu da se koriste u smanjivanju žudnje za slatkišima.

Kao i kod skidanja sa ostalih psihoaktivnih supstanci, nagli prekid uzimanja šećera može da izazove neravnotežu nivoa dopamina, to takođe, može da bude praćeno krizama sličnim onima kod naglog prekida uzimanja droga – objašnjava dr. Bartlet.

Ovo istraživanje je u suprotnosti sa studijom koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Edinburgu prije dvije godine. U toj studiji se navodi da zavisnost od šećera nije biohemijska, već psihološka zavisnost slična kockanju.

Naučnici koji su izradili studiju i objavili je u Neuroscience and Biobehavioral Reviews, kažu da nisu mogli da pronađu nijedan dokaz da ljudi mogu da budu zavisni od bilo koje supstance u hrani.

Doktor John Menzes, istraživač iz centra za integrativnu psihologiju Edinburškog univerziteta, kaže:

Ljudi traže racionalno objašnjenje za svoju prekomjernu težinu, i najlakše je za to optužiti hranu.

Nutricionisti, s druge strane, savjetuju da je uzimanje proteina jedan od načina da “prevarite” želju za slatkišima. Hrana bogata proteinima sporije se vari, čineći vas duže sitima. Proteini ne utiču na brzo povećanje šećera u krvi, kao što to čine ugljeni hidrati i šećeri. Kada birate proteine, birajte zdrave – mahunarke, orašaste plodove, jaja, jogurt sa malim procentom masti. I namirnice bogate vlaknima čine da se duže osjećate siti. Takva hrana daje vam više energije i ne podiže nivo šećera u krvi, tako da ne osjećate glad ubrzo nakon što ste jeli. Vlakna, dodatno, čuvaju od srčanih bolesti i nekih tipova raka.

Činjenice o šećeru:

* Preporučena dnevna doza šećera, prema Američkom udruženju za srčane bolesti iznosi šest supenih kašika dnevno za žene i devet za muškarce.

* Većina ljudi unese maksimalno dozvoljenu dozu šećera – već za doručak!

* Polovina Amerikanaca popije najmanje jedno gazirano piće dnevno.

* Ko pije jedno gazirano piće dnevno, godišnje samo na taj način unese 25 kilograma šećera.

* Prosječna odrasla osoba unese u prosjeku 22 kašike šećera dnevno, tinejdžeri i više – 34 supene kašike!

* Prekomjerno unošenje šećera povezuje se sa nastankom mnogih bolesti – srčanih oboljenja, hipertenzije, raka, depresije, dijabetesa tipa 2.

* 67% šećera potiče iz hrane, a 33% iz napitaka.

* Šećer se nalazi i u namirnicama u kojima to ne očekujete – u kečapu, krekerima, jogurtu, puteru od kikirikija.

Uticaj šećera na organizam:

* MOZAK. Šećer utiče na hemijske procese u mozgu. Ishrana bogata industrijskim šećerom povećava rizik od depresije za 58%.

* KOŽA. Prekomjerno unošenje šećera uzrokuje starenje kože i nastanak bora.

* GENITALNI ORGANI. Previše šećera pogoršava cirkulaciju, što povećava rizik od erektilne disfunkcije kod muškaraca i smanjuje libido kod žena

* SRCE. Šećer izaziva zapaljenje u srčanim arterijama i tako ih oblaže i zadebljava povećavajući rizik od nastanka infarkta.

* BUBREZI. Velike količine šećera u tijelu opterećuju bubrege kao glavne filtere. Dijabetes je jedna od posljedica oslabljenog rada bubrega.

* ZGLOBOVI. “Predoziranje” šećerom izaziva povećane nivoe citokina u cirkulaciji, što može da pogorša artritis. (b92.net)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,