Subota, 23. Januara 2021.
Tuzlanski.ba logo

Shizofrenija je zapravo ekstremna varijacija uobičajenog tipa ličnosti?

Preuzmite sliku

Naučnici tvrde da se mozak ljudi oboljelih od shizofrenije ne razlikuje od mozga zdravih ljudi.

Istraživači su otkrili da su signali u mozgu onih sa shizofrenijom slični signalima u mozgu ljudi sa shizotipnim ličnostima. Ovo otkriće otvara nove načine gledanja na stanje kao i nove načine liječenja, prenosi express.hr.

Istraživanje, objavljeno u Biltenu za shizofreniju, proveli su naučnici sa Univerziteta u Nottinghamu, dječje bolnice u Torontu i Univerziteta u Cardiffu. Izgradivši prethodna istraživanja i ideje o tipovima ličnosti unazad decenijama, studija sugeriše da shizofrenija nije posebno drugačije stanje, nego je ekstremna varijacija uobičajenog tipa ličnosti.

Shizotipnu osobnost karakteriziraju društvena anksioznost, magijsko razmišljanje, neobična perceptivna iskustva, ekscentrično ponašanje, nedostatak bliskih prijatelja, atipični obrasci govora i sumnje na granici paranoje. Ove osobine ličnosti zapravo jako nalikuju simptomima shizofrenije.

Osoba sa shizotipnim poremećajem ličnosti ima te osobine ličnosti na razini na kojoj im one počnu ometati svakodnevni život, kao što je nemogućnost formiranja bliskih odnosa, ali im nedostaju halucinacije ili iluzije koje su obično povezane sa shizofrenijom.

Sličnosti između ovog tipa ličnosti i simptoma shizofrenije zainteresirale su istraživače. Budući da su prethodne studije pokazale da su obrasci elektrofiziološkog odgovora u mozgovima shizofrenih ispitanika često puta neobični, studija je promatrala mozgove zdravih pacijenata ne bi li vidjeli ima li osoba sa shizotipnom osobnošću sličnu aktivnost mozga.

Eksperiment je obuhvatio 112 ispitanika i naveo ih da odgovore na upitnik, sličan onome koji je dostupan na internetu, kako bi utvrdio imaju osobina shizotipne osobnosti. Zatim su bili priključeni na aparat za magnetoencefalografiju (MEG) kako bi im se skenirao mozak dok su izvodili jednostavan motorni zadatak.

Dobrovoljci su zamoljeni da pomaknu svoje kažiprste čim dobiju takvu naredbu. Pri tom su bilježili reakciju mozga. Rezultati su zatim uspoređeni s odgovorima ispitanika u upitnicima.

Kao što se i očekivalo, što je osoba imala veću shizotipnu osobnost, to je njihova reakcija bila prigušenija, baš kao i kod pacijenata sa shizofrenijom. Ova aktivnost mozga bila je posebno povezana s visokim ocjenama na dijelovima testa usmjerenim ka otkrivanju tendencija subjekta prema neorganiziranom mišljenju i poteškoćama u formiranju međuljudskih odnosa.

Ova ideja, koja postoji još od sedamdesetih godina, nedavno je dobila više pozornosti kao rezultat sve većeg interesa za poimanje mentalnih poremećaja pa bi novi pogled na ovu mentalnu bolest mogao dovesti do boljeg razumijevanja shizofrenije i možda čak i boljih tretmana na duge staze, piše Big Think.

Rezultati bi također mogli biti korisni u smanjenju stigme ove duševne bolesti, jer istraživanje pokazuje da misaoni procesi ljudi s shizofrenijom nisu kategorički različiti od većine ljudi. Razlika je u ozbiljnosti, a ne u supstanci koja, čini se, pravi razliku između onih koji pate od shizofrenije i onih koji su samo ekscentrični.

Naravno, potrebno je više istraživanja. U ovom trenutku, naučnici nisu sigurni koji neuralni mehanizam uzrokuje ovu aktivnost mozga, a kamoli kako liječiti ekstremnije manifestacije smanjene aktivnosti poput onih u slučajevima shizofrenije.

Naše shvaćanje duševne bolesti drastično se promijenilo tokom posljednjih nekoliko decenija, jer su stare ideje o tome što se ubraja u duševnu bolest izbačene, a nove ideje se pomiču da zamijene stare paradigme. Rezultati ove studije pokazuju da su mozgovi pacijenata s ovom bolešću sličniji umovima zdravih ljudi nego što se ranije mislilo. Iako će potrajati godinama prije nego što ovo istraživanje rezultira bilo kakvim medicinskim napretkom, naše razumijevanje ljudi koji prolaze kroz život s ovim stanjem, može se poboljšati već danas. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,