Roditelji imaju brojne dileme u vezi sa odabirom sportske aktivnosti djeteta koje ima astmu, a postoji i posebna forma ove bolesti koja se manifestuje napadom baš tokom fizičke aktivnosti.
Takva “podvrsta” ovog oboljenja se naziva naporom izazvana (indukovana) astma, a nemali broj djece pati od ove bolesti, a da ne zna da je ima. Kada se na naporom izazvanu astmu posumnja, ona se relativno lako dijagnostikuje – procjenom plućne funkcije prije i poslije fizičke aktivnosti.
Naporom indukovana astma se može preduprijediti davanjem odgovarajućih lijekova prije početka fizičkog napora, a teške forme ove bolesti (koje su srećom rijetke) traže i višemjesečnu profilaksu.
Može li djete sa astmom da se bavi sportom?
Naravno da može, zapravo treba da se bavi sportom! Danas, skoro svaka sportska ekipa ima u svojiom redovima po nekog asmatičara. Duga je lista aktivnih atletičara, fudbalera, vaterpolista koji imaju astmu, ali postižu vrhunske sportske rezultate, čak i svjetske rekorde. Ključ njihovog uspjeha je, pored vrijednog treniranja, odlična kontrola bolesti. Pravovremena dijagnoza, adekvatna preventivna terapija (profilaksa) i dobar odabir sportske aktivnosti od djeteta asmatičara mogu napraviti odličnog sportistu.
Da li to znači da dijete sa astmom treba da se bavi sportom?
Redovno bavljenje dobro odabranim sportskim aktivnostima poboljšava stanje srca i krvnih sudova, ali i disajnih organa. Regularna i dobro odabrana fizička aktivnost ojačava plućnu funkciju. Zdrav sportski život podrazumijeva redovno (i dovoljno) spavanje, zdravu ishranu što poboljšava odbrambenu sposobnost organizma i tako smanjuje vjerovatnoću od razvoja infekcija disajnih puteva koje mogu doprinijeti nastanku astme.
Kako spremiti dijete sa alergijskom astmom za kondicione pripreme?
Najvažnija je dobra kontrola bolesti! To znači da treba uzimati propisanu preventivnu terapiju, bez prekidanja pred pripreme. Ako dijete dobije napad sedam do deset dana uoči priprema potrebna je inhalatorna terapija. Sada se u takvim situacijama preporučuje kombinacija inhalatornih kortikosteroida i beta agonista (budesonid i formoterol) koji brzo otklanjaju suženje disajnih puteva (bronhoopstrukciju), ali djeluju i na složeni proces alergijskog zapaljenja u zidu bronhiola.
Nekada se u ovim situacijama zabranjivao odlazak na pripreme, a sada se kod ogromne većine mladih sportista može izliječiti napad i omogućiti nastavak sportske aktivnosti. Naravno, dok napad traje nema sporta, ali se poslije pet do sedam dana terapije većina djece sportista lijepo oporavi. Prije odlaska na pripreme, konačnu procjenu i odluku donosi pedijatar koji liječi dijete. (mojpedijatar.co.rs)
