Trčanje zvuči kao veoma zdrava aktivnost, a i generalno – šta god vas pokreće i održava aktivnim, dobro je za vaše zdravlje, u usporedbi sa statičnim stilom života. Međutim, previše trčanja može dovesti do povreda, piše Fitness Blender.
Previše energične vježbe nisu dobre za vaše zdravlje i istraživači još uvijek pokušavaju utvrditi gdje su sigurne granice. Ispostavilo se da su ljudi koji predugo rade s većim intenzitetima možda manje zdravi od svojih neaktivnih vršnjaka.
Također je otkriveno da će ljudi koji prejako i predugo vježbaju vjerovatno ranije umrijeti od onih koji treniraju umjerenijim intenzitetom. U jednoj studiji istraživači su pregledali srca 108 maratonaca i neaktivnih ljudi i otkrili da srca trkača sadrže više nakupljenog koronarnog plaka, koji predstavlja faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, prenosi index.hr.
Prekomjerno vježbanje može prouzrokovati značajno “trošenje” vašeg tijela. Kada vježbate, stvarate oksidativni stres koji se definira kao neravnoteža između stvaranja slobodnih radikala i sposobnosti tijela da spriječi ili antioksidansima neutralizira njihove štetne efekte. Tokom vježbanja visokog intenziteta, vaše tijelo mora naporno raditi da bi sagorjelo šećer i masnoću i time dobilo gorivo, i tada se stvaraju slobodni radikali koji se mogu vezati za holesterol i stvoriti plak u arterijama i oštetiti vaše ćelije. Ako radite umjerenim tempom, tijelo ne treba raditi toliko naporno da bi steklo gorivo, pa ima i manje oksidativnog stresa.
Čest problem kod trkača su i povrede mišićno-koštanog sistema. Procijenjeno je da od 27 do 70% trkača u jednom trenutku “vuče” neku vrstu povrede koje se uglavnom događaju kada su noge izložene velikom broju ponavljajućih sila koje djeluju na koljeno, potkoljenicu ili stopalo. Neadekvatno vrijeme oporavka između treninga kod ljudi koji predugo ili prečesto trče može rezultirati povredom, te je odmor zaista veoma važan.
Dakle, smanjenje trajanja i intenziteta trčanja može biti korisno, kako bi se smanjile sile udara, kao i rizik od ozljede. Između dva treninga, tijelu treba pružiti dovoljno vremena za odmor kako bi se mišićna tkiva oporavila. Snaga kukova također igra važnu ulogu u prevenciji povreda. Ako jedan zglob noge ne funkcioniše pravilno, mogu se dogoditi opovrede na ostalim zglobovima. Ljudi koji imaju slabije kukove, imaju veću šansu povrijediti koljena ili zglobove, pa je važno u trening program ubaciti i mišiće kukova.
Drugim riječima, budite pažljivi i osluškujte signale koje vam vaše tijelo šalje. Više nije uvijek i bolje, osobito ne kada utiče na to da se ne osjećate spremno, da su vam performanse slabije ili ako negativno utiče na vaše zdravlje generalno. Umjerenost je predivna stvar, vjeruje se da doprinosi dugovječnosti u životu, a uostalom – lakše je ustrajati u umjerenijim programima za vježbu. (Tuzlanski.ba)
