Kratka šetnja na posao i s posla može umanjiti štetu sjedilačkog načina života. Istraživanja tvrde kako svaki sat sjedenja iznad šest sati na dan povećava rizik od smrti za četiri posto.
Previše sjedenja je opasno, ali ako vježbate najmanje 300 minuta tjedno, opasnost nestaje, tvrde autori najnovije znanstvene studije. To znači da brza polusatna šetnja s posla i na posao pet dana u tjednu može imati korisne učinke na vaše zdravlje i u konačnici vam spasiti život.
Australski znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu ističu da je veća korist od vježbanja nego od jednostavnog smanjenja sati koje provodimo sjedeći. Studiju su objavili u časopisu American College of Cardiology.
Pratili su devet godina navike više od 149.000 ljudi starijih od 45 godina. Ustanovili su da tjedno vježbanje u trajanju 150 do 199 minuta značajno umanjuje rizik od smrti povezanih sa sjedilačkim načinom života, a kod ljudi koji su vježbali 300 do 419 minuta taj rizik u potpunosti nestaje, piše Daily Mail.
“Sjedilački način života ima velikog utjecaja na zdravlje. Svu brzu hranu koju pojedemo, ona se ne iskoristi ako sjedimo i skuplja se u masnoće. Da bismo to izbjegli trebalo bi šetati i hodati. Ako svaki dan prijeđemo dva do tri kilometra hodajući, puno smo napravili za sebe”, pojašnjava prim. mr. sc. Mirjana Jembrek Gostović, dr. med. specijalistica internistica kardiologinja.
Dodaje kako je poželjno što manje koristiti automobil jer je hodanje dobra vježba za kardiovaskularni sustav. “To je važno jer ljudi koji su u dobroj kondiciji, lakše prežive infarkt. Svaka fizička aktivnost djeluje na puls, tlak i na rad srca. Ako više sjediš, srce radi sporije, nemaš kondiciju, izađeš van i zapušeš se. Treba održavati taj kardiovaskularni trening. Teretane ne preporučujemo starijima jer su one za mlade ljude koji bildaju i žele razviti mišiće, ali to nije kardiovaskularni trening. Svaka dozirana fizička aktivnost koja pojačava puls održava srce snažnijim i to je trening za srce”, pojašnjava ona dodajući kako u starijoj životnoj dobi takav trening pomaže u regeneraciji tkiva oštećenog kardiovaskularnim bolestima.
“Kod osoba koje su imale anginu pectoris, začepljenje ili infarkt, kardio vježbe pomažu da se razvijaju kolaterale, sitne krvne žilice koje će u okolno neoštećeno područje srca dovesti više krvi. Zato je kardiovaskularni trening iznimno važan i zato će osobe koje hodaju lakše preživjeti takve tegobe nego osobe koje nisu vježbale”, zaključila je dr. Jembrek Gostović, prenose 24 sata.
