Preslica poznata pod nazivima Rastavić ili Konjski rep. Raste na vlažnim staništima, kraj puteva, pored šuma, na livadama, pašnjacima, oranicama, voćnjacima, pored željezničkih pruga, na neobrađenom zemljištu. Raste svuda gdje je zemljište dovoljna vlažno tijekom cijele godine, ali uspješno osvaja i suha staništa.

Od davnina se upotrebljava u narodnoj medicini. Sakuplja se tokom marta i aprila. Nakon što smo je sakupili preslicu treba dobro osušiti. Osušena preslica gubi na svojoj otrovnosti. Sakupljaju se neplodna stabla. Plodna stabla nisu razgranata, na vrhu imaju cvjetni klas i ne upotrebljavaju se za liječenje, prenosi agroklub.com.

Svoju ljekovitost preslica zahvaljuje sadržaju: soli silikatne kiseline, saponina, tanina, vitamina C.

Jak je diuretik, antispazmodik, djeluje antimikrobno i antiinflamatorno, koristi se za zarastanje rana i čitav je niz drugih korisnih djelovanja koja se vežu za preslicu.

Čaj od preslice

Ovaj čaj se koristi kod upale grla, krajnika, zubnog mesa, protiv fistula. Priprema se na taj način što se uzme 150g suhe preslice i prelije sa 1l kipuće vode. Kada se prohladi ovaj čaj se koristi za ispiranje grla i usta, za ispiranje starih i gnojnih rana. Čaj se koristi i za pripremanje mlakih obloga kod lišajeva i lupusa.

Preslica se može koristiti i kod trovanja olovom, jer potiče izlučivanje olova iz organizma. Koristi se kod artritisa, reumatizma i sličnih oboljenja.

Preslicu nije poželjno koristiti u većoj količini i većoj koncentraciji. (Tuzlanski.ba)