Dobre vijesti za ljubitelje poslijepodnevnog spavanja. Po podacima iznesenim na godišnjoj konferenciji Europskoga kardiološkog društva održanoj u Londonu, ono se povezuje sa sniženim krvnim pritiskom te utiče na smanjenje rizika od srčanog udara i ostalih kardiovaskularnih bolesti, prenosi portal IFLScience.
U opservacijskoj je studiji ispitano gotovo 400 muškaraca i žena srednjih godina s hipertenzijom, stanjem za vrijeme kojega je krvni pritisak neprestano neuobičajeno visok.
Istraživanje je pokazalo da je kod osoba koje imaju običaj poslijepodne odspavati, 24-satni ambulantni sistolički krvni pritisak prosječno bio za 5 posto niži u usporedbi s pacijentima koji nisu spavali poslijepodne, prenois Hina.
I premda se ta razlika na prvi pogled čini malenom, voditelj studije dr. Manolis Kallistratos je na konferenciji za novinare rekao da čak i “sniženje pritiska od 2 mm Hg smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 10 posto”.
Ustanovljeno je da poslijepodnevno spavanje smanjuje sistolički krvni pritisak za 3 mm Hg po svakom satu spavanja, što je prosječno 5 mm Hg tokom popodnevnoga sna, a za usporedbu, mala doza antihipertenzivnih lijekova sistolički pritisak smanjuje za 5 do 7 mm Hg.
Još jedan podatak koji ide u prilog onima koji poslijepodne vole “ubiti oko” – studija je pokazala da je duži san povezan s većim sniženjem krvnog pritiska. Utvrđeno je da jedan sat sna daje najbolje rezultate.
Dr. Kallistratos je zamijetio i nekoliko ograničenja studije kojima bi se trebali ‘pozabaviti’ oni koji će u budućnosti provoditi istraživanja na ovom području.
Treba istaknuti da je studija tek opservacijska. Također, treba voditi računa o tomu da je pozitivan učinak na srce ispitanika imalo poslijepodnevno spavanje, a ne neke druge varijable. Kallistratos je uvjeren da se to događa jer je uzorak pada krvnog pritiska koji se događa poslijepodne sličan onome što ga pacijenti dožive tokom spavanja noću.
Nadalje, simptomi hipertenzije među ispitanicima su bili vrlo dobro kontrolirani, zbog čega bi u buduća istraživanja bilo zanimljivo uključiti i sudionike čiji se visoki pritisak ne kontroliše tako kvalitetno. Naime, dr. Kallistratos vjeruje da bi se kod njih tokom poslijepodnevnog sna moglo zabilježiti još veće sniženje krvnog pritiska.
Treba napomenuti i da je drijemanje korisnije od običnoga poslijepodnevnog odmaranja. Kallistratos kaže da je najveće sniženje krvnog pritiska uslijedilo neposredno prije REM faze, što upućuje na to da treba uistinu utonuti u dubok san da bi se uočila razlika u smanjenju krvnog pritiska.
“Nažalost, poslijepodnevno spavanje je navika koja danas predstavlja privilegij za velik dio ljudi koji svakodnevno rade od devet do pet ili kasnije, a i dnevna rutina je intenzivnija”, kazao je Kalistratos. (Tuzlanski.ba)
