Ponedjeljak, 24. Januara 2022.
Tuzlanski.ba logo

Pet upozoravajućih signala da ne unosite dovoljno masnoća

Preuzmite sliku

Masnoća se dugo vremena demonizirala kao hrana koja deblja. Međutim, potrebna nam je kako bismo bili zdravi. Ovi signali upozorenja će vam vam otkriti da jedete premalo masnoća…

Zdrava i uravnotežena prehrana mora osigurati tijelu sve potrebne hranjive tvari. Ali to nije baš tako lako… Naime, industrija prehrane nam već decenijama govori da su određene komponente hrane, posebice ugljikohidrati i masti, štetne. A naše tijelo ih također treba kako bi bilo zdravo i potpuno funkcionalno. Na primjer, ako izbacimo masnoće iz svog jelovnika, to može dovesti do simptoma nedostatka, prenosi MissZdrava.

  • Zašto je našem tijelu potrebna masnoća?

    Masnoća je neophodna za različite zdravstvene procese. Neki primjeri…

    Naš mozak i oči trebaju masnoću. Konkretno, omega-3 masne kiseline, eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA) uključene su u održavanje zdravlja našeg mozga, mrežnice i središnjeg nervnog sustava. Ove masne kiseline su esencijalne pa ih stoga i naše tijelo treba, ali ih ne može samo proizvesti. Zato ih moramo unositi hranom.

    Masnoća nam daje energiju. Svaki gram masti iz hrane osigurava našem tijelu devet kalorija energije, dok svaki gram ugljikohidrata ili bjelančevina daje samo četiri kalorije.

    Tijelo može bolje apsorbovati neke vitamine s mastima. Vitamini A, D, E i K, na primjer, topivi su u mastima – naše ih tijelo može samo pravilno apsorbovati i preraditi s mastima.

    Naše tijelo treba masnoće za proizvodnju hormona. Masna hrana je neophodna za proizvodnju spolnih hormona kao što su testosteron i estrogen, na primjer.

    Masnoća igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana. Tijelo treba esencijalne masne kiseline za zgrušavanje krvi i zacjeljivanje rana.

    Jedete li dovoljno masti? Ovih 5 znakova upozorava na njihov nedostatak:

    Jako suha koža + dermatitis

    Nedostatak masti može se osjetiti na našoj koži. Budući da je masnoća važna za naše ćelije kože i doprinosi prirodnoj barijeri vlage, premalo masnoće može isušiti i pretjerano iritirati kožu. U najgorem slučaju, prema istraživanjima, to može dovesti i do dermatitisa, upalnog poremećaja kože s crvenilom i svrbežom.

    Gubitak kose

    Baš kao i koža, naša kosa također treba masnoće iz hrane. Hormoni prostaglandini su masni spojevi koji igraju važnu ulogu u rastu kose. Prema tome, nedostatak masnoće može dovesti do gubitka kose na glavi, a također i na obrvama, pokazala su istraživanja.

    Česte modrice

    Kao što je ranije spomenuto, masnoća je neophodna za pravilnu apsorpciju određenih vitamina. To su prije svega vitamini topivi u mastima A, D, E i K. Ako jedemo premalo masnoća, to može dovesti do manjka tih tvari, što se može očitovati čestim modricama ili podljevima krvi.

    Usporeno zacjeljivanje rana

    Kako bi upalni odgovor našeg tijela pravilno funkcionirao, potrebne su mu masnoće. Naime, to je osnova za važne molekule za kontrolu ove reakcije. Istraživanja su potvrdila da premalo masnoće u prehrani može inhibirati upalni odgovor i spriječiti zgrušavanje krvi. To zauzvrat dovodi do sporijeg zacjeljivanja rana.

    Slab imunološki sistem

    Često si prehlađena? Oslabljen imunološki sistem također može biti povezan s nedovoljnim unosom masnoće iz hrane. Tijelo proizvodi molekule iz masnoće koje stimulišu naše imunološke stanice. Ovdje prije svega važnu ulogu imaju omega-3 masna kiselina alfa-linolenska kiselina i omega-6 masna kiselina linoleinska kiselina. Ako nedostaju, to slabi naš imunološki sistem.

  • Kolika je dnevna potreba za masnoćom kroz hranu?

    Preporuka nutricionista je da bismo oko 30 posto dnevnog energetskog unosa trebali dobijati iz masnoće. Primjer: žena oko 30 godina koja ne radi fizički posao, ali radi za stolom, ima energetskih potreba od oko 1.800 kalorija. Od toga bi oko 58 grama trebalo biti masnoće – što odgovara otprilike tri kašike ulja, jednoj kašici maslaca ili margarina, dvije kriške sira i jajetu. Za 2.000 kalorija trebalo bi nam oko 66 grama masti.

    Ali, naravno, postoje velike razlike u masnoćama. Primjerice, hidrogenirane transmasti, koje se uglavnom nalaze u gotovim jelima i slično, bolje je izbjegavati. I zasićene masne kiseline, koje uglavnom nalazite u proizvodima životinjskog porijekla kao što su jaja, mlijeko ili meso, također treba konzumirati umjereno. Naime, povećavaju nivo holesterola, kako „dobrog“ HDL holesterola, tako i „lošeg“ LDL holesterola. Lavovski dio vaših dnevnih potreba za masnoćom najbolje bi bilo dobiti iz zdravijih nezasićenih masnih kiselina: iz maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova ili masne ribe poput skuše (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,