Razne navike mogu ozbiljno da nanesu razne štete mozgu, a da vi nismo ni svjesni do koje mjere je to moguće.

Kao i drugi organi, mozak može da pretrpi razna oštećenja, čak i ona koja nisu previše očigledna. Svakodnevne navike koje imaju negativan uticaj na mozak:

Nedostatak komunikacije

Samo 10 minuta komunikacije dnevno povećava mentalne sposobnosti.

Uopšte nije neophodno da izađete i razgovarate sa prvom osobom koju vidite, razgovor sa prijateljicom ili rođakom putem telefona takođe stimuliše mozak, prenosi magazin.novosti.rs.

Previše šećera

Prema istraživanju, velika količina šećera negativno utiče na neurotrofični faktor mozga koji je odgovoran za proizvodnju neurona.

Nedostatak vježbanja mozga

Prema naučnicima, vrhunac produktivnosti mozga je dostignuta od 16 do 25 godine, nakon čega polako opada.

Međutim, obimna istraživanja su pokazala da redovno vježbanje mozga (čitanje, rešavanje zagonetki) može znatno da poboljša njegove performanse, čak i kod ljudi koji imaju prve znakove senilne demencije.

Preskakanje doručka

Studije pokazuju da djeca koja doručkuju redovno prave mnogo bolje rezultate u školi, naročito u nauci. Preskakanje doručka uzrokuje smanjenje nivoa glukoze u krvi, što negativno utiče na funkcionisanje mozga.

Brza hrana

Previše brze hrane u ishrani i konstantno prejedanje negativno utiču na veze između moždanih ćelija. Pored toga, konzumiranje previše brze hrane može izazvati depresiju.

Sladoled

Sladoled može da izazve iznenadnu glavobolju. Vjeruje se da on i sve hladne poslastice smanjuju krvne sudove. Tijelo, pokušavajući da spriječi hipotermiju, šalje toplu krv u mozak, što zauzvrat širi krvne sudove.

Mobilni telefoni

Studija sa pacovima pokazala je vezu između raka mozga i upotrebe mobilnih telefona. Međutim, ne bi trebalo da izbacujete svoj pametni telefon.

Umjesto toga, lekari savjetuju da koristite zvučnik ili slušalicu za razgovore i da ne postavljate telefon blizu jastuka dok spavate.

Pokrivanje glave tokom spavanja

Kada spavamo pokrivajući glavu ćebetom, smanjimo količinu kiseonika koji ulazi u naše tijelo, jer u ovom slučaju moramo da dišemo već “reciklirani” vazduh koji je zasićen ugljen-dioksidom.

Dehidratacija

Kao što znate, ljudski mozak je 70-80% vode. Pored toga, voda je odgovorna za isporuku neophodnih supstanci u mozak. Mozak djeluje najefikasnije kada nema H2O.

Alkohol

Prema istraživanju, konzumiranje alkohola uništava veze između moždanih ćelija. Međutim, postoje dobre vijesti: za one koji prestaju da piju alkohol, mozak se na kraju vraća u normalu.

Pušenje

Kao što je istraživanje pokazalo, pušenje ne vodi samo ka fatalnim oboljenjima, već i na smanjenje debljine moždanog korteksa.

Nedostatak vježbanja

Mozgu je potrebna redovna obuka. U jednoj studiji utvrđeno je da fizičke vježbe imaju blagotvorno dejstvo na dugotrajnu memoriju. (Tuzlanski.ba)