Većina nas depresivnu osobu zamišlja kao nekog ko cijelo vrijeme djeluje utučeno, tužno i bezvoljno no simptomi depresije mogu biti puno suptilniji od vidljive tuge i nezadovoljstva, a mogu se manifestirati i s fizičkim karakteristikama, ne samo s emocionalnim stanjem.

Da depresija ne izgleda uvijek kao tuga tvrdi ljekar i profesor interne medicine na Kalifornijskom univerzitetu dr. Richard Kravitz, inače stručnjak za dijagnosticiranje depresije u ustanovama primarne njege.

“Često se događa da pacijenti ne misle da su depresivni jer to ne mogu povezati sa svojim simptomima, dijelom jer se depresija izjednačava sa slabošću, a dijelom i zato što simptomi naizgled nemaju s njom veze”, kaže dr. Kravitz i dodaje kako je kod depresije ključno njeno prepoznavanje, jer što ju se prije liječi to je liječenje brže i uspješnije, prenosi MissZdrava.

Evo nekih mogućih simptoma i znakova upozorenja koje možda ne biste odmah povezali s depresijom.

Bol

Depresija i bol dijele neke iste biološke puteve i neurotransmitere pa oko 75 posto depresivnih ljudi trpi i ponavljajuću ili hroničnu bol. U jednoj je kanadskoj studiji tako dokazano kako depresivni ljudi imaju čak četiri puta veću vjerovatnoću da će osjećati bolove u vratu i donjem dijelu leđa od onih koji nisu bili depresivni.

“Kad smo depresivni skloni smo i pažljivije osluškivati tijelo, pogotovo negativne reakcije u organizmu pa je i bol naglašenija nego inače”, objašnjava Kravitz, a kaže kako ćete tada možda osjećati i želučane tegobe i glavobolju ili veću osjetljivost na bol općenito. Studija iz 2008. godine iz Arhiva opšte psihijatrije otkrila je i da se kod depresivnih osoba aktivnost mozga više koncentrira na emocije, a smanjena im je i sposobnost da se nose sa boli.

Debljanje

Iako neka hrana može podići razinu serotonina koji povećava raspoloženje, s vremenom takvo ’emocionalno jedenje’ može dovesti do povećanja kilograma ili osjećaja krivnje i stida, a ne pomaže u liječenju pravih uzroka depresije. Novo istraživanje časopisa Obesity potvrđuje i da visok nivo stresa i depresija otežavaju gubitak kilograma i pridržavanje strategija mršavljenja.

‘Kratak fitilj’

Ako se razljutiš zbog svake sitnice ili ti je stanje bijesa normalno, možda si depresivna. U studiji iz 2013. objavljenoj u časopisu JAMA Psychiatry, 54 posto depresivnih ljudi prijavilo je da se osjećaju mrzovoljno, zlobno ili ljuto. “Jednom kad zauzmeš negativan stav, lakše ćeš preuzimati negativna raspoloženja kao što su razdražljivost, frustracija ili bijes”, kaže psiholog i direktor u Centru za psihološki trening u Montefioreu, dr. Simon Rego. Inače, procjenjuje se da je 16,2 miliona odraslih Amerikanaca barem jednom u životu doživjelo depresivnu epizodu.

Ne osjećaš ništa

Depresivni ljudi često nemaju volje ni ustati iz kreveta, kaže dr. Rego, a stvari koje su ih nekad prije veselile ili rastuživale sada na njih ne djeluju. Takvo je ‘zombi ponašanje’ znak depresije i može te natjerati da od sebe odgurneš one koji ti žele pomoći i s kojima si inače bliski.

Alkohol

Gotovo trećina ljudi s depresijom ima i problem s alkoholom, pokazuju istraživanja, a premda jedno piće može pomoći kod stresa, drugo ili treće već mogu pojačati negativne emocije – ljutnju, agresivnost, anksioznost i depresiju. Ne moraš biti bijesna alkoholičarka da bi zloupotrebljavala alkohol, a zdrava je granica prema ljekarima – jedno piće dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce.

Koncentrisana si samo na Facebook

Ili kockanje ili kupovinu …zapravo na bilo što gdje ‘visiš’, posebno na mreži. Nekoliko studija potvrđuje kako ljudi koji su stalno online i imaju više virtualnih socijalnih interakcija od drugih mogu biti depresivni. Mogu osjećati da su uskraćeni za pravi ljudski kontakt i/ili koriste virtualni svijet kako bi pobjegli od svojih misli i osjećaja. Iako je ovisnost o internetu zasebna dijagnoza, često se preklapa s depresijom, a dr. Rego kaže kako je potraga za kratkoročnim poticajem uobičajeni mehanizam kod depresivnih ljudi.

Ne razmišljaš o realnim stvarima nego sanjariš

Bez obzira o čemu maštaš, psiholozi s Harvarda pokazali su da smo najsretniji kad nam je um “čvrsto ukorijenjen u sadašnjem trenutku” – a “lutanje misli” može pojačati zbunjenost, anksioznost i tugu. I premda ‘sanjarenje’ može pomoći u pronalaženju kreativnih rješenja, često je povezano i s lošim raspoloženjem.

Neodlučnost

Svakodnevno donosimo više od 70 svjesnih odluka, pokazuju istraživanja sa Univerziteta Columbia, a većina ih spada u one o kojima ne razmišljamo previše kao npr. “Hoćemo li se obući ili još ostati u pidžami”  ili “Hoćemo li doručkovati zobene pahuljice ili jaja”. “Kad smo depresivni, ti su kognitivni procesi teži”, kaže dr. Rego, a male stvari o kojima obično ne razmišljamo puno čine se tada kao velike odluke.

Više se ne češljaš ili ne pereš zube

I kod onih s najosnovnijom rutinom njege i higijene, ona u depresiji može potpuno nestati. U istraživanju provedenom 2014. godine na više od 10.000 ljudi, 61 posto njih s lošim oralnim zdravljem patilo je od depresije. I što više stomatoloških problema su imali, to je depresija bila teža. “Zanemarivanje higijene i izgleda postaje problematično kad prelazi u disfunkcionalno ponašanje”, kaže psiholog i dodaje kako je nebriga o izgledu najčešće znak problema.

Ne držiš se uobičajenog rasporeda spavanja

Depresija se može miješati sa snom na više načina: dok se neki bore s nesanicom, drugi će u depresiji  spavati po cijeli dan i noć. “I jedno i drugo je loše i definitivno ukazuje na problem i potrebu da potražiš pomoć ljekara ili popričaš s bliskom osobom”, rekao je dr. Rego za Prevention. (Tuzlanski.ba)