Lijekove je obavezno čuvati na temperaturi nižoj od 25 stepeni, a lijekovi za alergiju, pritisak i srce, diuretici i antidepresivi mogu zbog vrućine drukčije djelovati

Bilo da lijekove uzimate povremeno ili svakodnevno, ljetne vrućine zahtijevaju poseban oprez kod doziranja i čuvanja lijeka, upozoravaju stručnjaci. Prije uzimanja lijeka obavezno proučite upute, nuspojave, ali i utjecaj lijekova na termoregulaciju organizma te uravnoteženost tekućine u njemu.

Kod uzimanja lijekova pri velikim vrućinama najčešće su kontraindikacije spuštanje krvnog pritiska, smanjeni ili pojačan učinak lijeka, javljanje osjećaja slabosti i mučnine.

Pri pojavi nuspojava, obavezno je hlađenje tijela tuširanjem u hladnoj vodi, zamatanjem u mokre peškire i uzimanjem dovoljnih količina tekućine.

Važna pravila:

Hronični bolesnici koji uzimaju lijekove trebaju izbjegavati izlazak iz kuće u razdoblju od 10 do 17 sati

Lijekove uvijek čuvajte na temperaturi manjoj od 25 stepeni Celzijevih, a najbolje u frižideru.

Visoke temperature mogu smanjiti djelotvornost lijeka, a to je posebno važno kod antibiotika, inzulina, analgetika i sedativa

Uzimate li lijekove, obavezno pijte veće količine vode te izbjegavajte alkohol, kao i napitke s puno kofeina ili šećera

Pojavi li se vrtoglavica, jak osjećaj žeđi ili jaka glavobolja nakon uzimanja lijeka, obavezno potražite pomoć ljekara

Mnogi lijekovi mogu imati kao nuspojavu proljeve i povraćanje, čime se povećava rizik od dehidracije

Nuspojave vrućine na određene grupe lijekova

Antikolirgenici – mogu djelovati na centralnu termoregulaciju te spriječiti znojenje, ali i smanjiti kognitivne sposobnosti

Antipsihotici – mogu smanjiti sistolički pritisak i spriječiti znojenje, kao i smanjiti kognitivne sposobnosti

Antipsihotici – mogu smanjiti sistolički krvni pritisak, uzrokovati proširenje krvnih žila i onemogućiti centralnu termoregulaciju

Antihistaminici – mogu smanjiti sistolički krvni pritisak i spriječiti znojenje

Antidepresivi – mogu spriječiti znojenje i smanjiti kognitivne sposobnosti

Anksilotici – mogu spriječiti znojenje, smanjiti srčani minutni volumen i pogoršati respiratorne simptome

Betablokatori – mogu onemogućiti širenje krvnih žila, a time i mehanizam hlađenja organizma

Vazodilatatori- mogu značajno smanjiti krvni pritisak

Antihipertenzivi i diuretici – mogu uzrokovati dehidraciju i smanjiti krvni pritisak

Antiepileptici – mogu smanjiti kognitivne sposobnosti (24sata.hr)