Svjetska zdravstvena organizacija i javno zdravstvo Engleske upozorili su i da nema potrebe za panikom, kupovanjem maski za lice, rukavica od lateksa ili druge ekstremne zaštitne opreme ako upražnjavate dobru osnovnu higijenu poput redovnog pranja ruku i prekrivanja usta i nosa ako kašljete, piše Independent

Dr Michael Sinclair, konsultantski psiholog, kaže za Independent: „Razumljivo je da bi trebalo postojati određeni nivo zabrinutosti. Naš je um evoluirao od predaka pećina da bi se brinuli: fokusiramo se na propast i turobnost, učimo nove vještine preživljavanja.”, prenosi Tuzlanski.ba.

Psihoterapeut Silva Neves se slaže, ali upozorava da je i “panika zarazna”. Šta učiniti ako se zdravstvena anksioznost počne miješati sa svakodnevnim aktivnostima, ako se borite da idete na posao ili se družite na prepunim mjestima zbog straha da ne uhvatite koronavirus?

Ne slušajte uvijek svoje misli

“Poslušajte šta vaš um kaže da postoji i zatim pogledajte dokaze za ono što stvarno postoji”, kaže dr Sinclair. „Moramo prepoznati da je to često priča koju nam govori naš um, a ne stvarnost. Pokušajte to učiniti, na primjer, umjesto da kažete „ razboliću se “, recite„ imam misao da ću se razboliti “da naglasim da je ovo vaš um koji vam govori da nije stvarnost .”

Gospodin Neves dodaje: „Mi imamo kontrolu nad tim koliko razmišljamo o nečemu. Mi imamo kontrolu nad svojim mislima, mada je ponekad teško kontrolisati ih. Zabrinutost zbog toga neće garantovati bolji ishod. Zato pokušajte da dodijelite malo misli i drugim važnim stvarima. ”

Ne pokušavajte zanemariti fizičke simptome stresa

Gospodin Neves kaže da biste u trenucima panike trebali pokušati nekoliko  puta udahnuti; sjesti i brojati dah unutra i van 10 sekundi. Zatim ponovite.

Vodite evidenciju o svojim brigama

Elizabeth Turp iz Britanskog udruženja za savjetovanje i psihoterapiju (BACP) kaže da možete učiniti nešto praktično, nešto što možete kontrolisati da pomognete u iskazivanju anksioznosti. Predlaže pisanje časopisa ili dnevnika. Dopustite da se brinete, zapišite to u dnevnik, a zatim to odložite. Jednom kada ga napišete, pustite ga.

Možete i pokušati nacrtati dva kruga, krug kontrole i krug bez utjecaja i napunite ih stvarima iz svog života o kojima brinete. To vam pomaže da zapamtite na koje stvari možete utjecati i one na koje, ma koliko brinuli, ne možete ništa učiniti.

Konzumirajte samo ono s čime se možete nositi

Gospodin Neves kaže da, ako se trudite da se izborite, ne morate stalno gledati vijesti, da li su obavještenja uključena ili koristiti društvene medije, umjesto da ograničite svoju izloženost novim informacijama. U svakom slučaju, pratite razvoj. Ali možete smanjiti svoju anksioznost tako što ćete smanjiti koliko vremena razmišljate o tome.

Poduzmite neke praktične korake

Osim što upravljate svojim umom, postoje i jednostavni fizički koraci koje možete poduzeti kako biste se osjetili utješno. Perite ruke sapunom i vodom često, posebno prije jela. Ili operite ruke alkoholnim gelom. Slijedite medicinske savjete. Također pokušajte da sastanke imate online, a ne da se okupljate u grupama.

Gerard Barnes, generalni direktor specijalista za mentalno zdravlje Smart TMS, kaže da u doba stresa može biti lako poželjeti se izolirati (posebno ako smo zabrinuti zbog virusa), ali ključno je održati ljudsku interakciju ako je moguće kako bi se smanjila anksioznost nivoa.

Izbjegavajte spekulacije i fokusirajte se na činjenice

U svijetu aktuelnih vijesti i ažuriranja na društvenim mrežama od 24 sata dnevno, lako se može uvući u spekulacije. Ali gospodin Barnes kaže: „Pokušajte izbjeći da budete uhvaćeni u medijsku oluju i izbjegavajte čitanje pretjeranih špekulativnih izvještaja. Pridržavajte se uvaženih web stranica koje se bave zdravljem, kako biste dobili jasne, jednostavne upute i činjenice o koronavirusu i kako se nositi s tim. ”

Gospodin Neves dodaje: „Zapamtite, ne možemo zaustaviti širenje virusa, samo naučna zajednica to može. Ali svi možemo pomoći jedni drugima da zaustavimo širenje panike. ”  (Tuzlanski.ba)