Moderne dijete obično sadrže mnogo pravila kojih se treba pridržavati, a njihova popularnost kratko traje. Jednog mjeseca se pridržavate jednog, drugog mjeseca čujete da nije dobro. Zato je nauka odlučila da se umiješa u priče koje kruže i otkrije šta je dobro, a šta ne.

Način ishrane je veoma bitan za očuvanje zdravlja i za produžavanje života i to je svima poznato. Ali veliki broj ljudi ne zna šta je najbolje za njih – koji način ishrane je najpogodniji.

Doktor David Katz iz Centra za istraživanje prevencije na Yaleu, gde radi kao doktor i istraživač, nema mnogo riječi hvale za more modernih dijeta. Osim što smatra da su moderne dijete veoma zbunjujuće, on naglašava i da su opasne. – Ja nisam zagovornik nijedne dijete. Meni lično nije bitno koja dijeta je najbolja. Meni je važna samo istina – kaže on.

Katz i Stephanie Meler, studnentkinja sa Yalea, objavili su studiju pod nazivom „Možemo li odrediti koja dijeta je najbolja po zdravlje?“ Oni tu porede vodeće dijete današnjice: dijetu sa malo ugljikohidrata, niskomasnu dijetu, mediteransku dijetu, glikemijsku dijetu, vegansku dijetu i druge.

Oni su zaključili da nijedna od ovih dijeta nije „najbolja“, ali postoje određene šeme ishrane koje su se pokazale dobrim po zdravlje. Dijeta koja sadrži najmanje prerađene hrane i dosta prirodnih namirnica, uglavnom biljaka, najbolja je po zdravlje i za sprječavanje bolesti. Ove dijete obično su sadržale ne samo voće i povrće, već i cijela zrna žitarica, koštunjavo voće i sjemenke. Ketz i Meler nisu našli dokaze da je niskomasna ishrana bolja od ishrane sa zdravim mastima (koje su prisutne u mediteranskoj dijeti).

Mediteranska dijeta, koja se opisuje kao dijeta kojom se unosi mnogo proteina, umjerena količina alkohola i mesa, mnogo antioksidanata i polifenola ima dobro dejstvo na zdravlje srca, na smanjenje rizika od raka i rizika od gojaznosti, a „potencijalno je povezana i sa smanjenim rizikom od neurodegenerativnih bolesti i očuvanjem kognitivne funkcije, manjim brojem zapaljenja i odbranom od astme“.

Otkriveno je i da su dijete koje su selektivne kada se radi o ugljikohidratima bolje od onih koje nalažu manji unos ugljikohidrata. Cijela zrna žitarica smanjuju rizik od raka i dobra su za lakše održanje tjelesne težine.

Mnogi nutricionisti govore da ne treba da jedete iz kese, kutije, boce, tegle ili konzerve. To je nepraktično. Moramo pažljivo sagledati sve detalje da bismo znali na čemu smo i čemu treba da težimo – kaže doktor Katz.

On na kraju studije ističe da među dijetama nema pobjednika i da treba detaljno istražiti kakva je ishrana najbolja za nas i naše zdravlje.

(zena.rs)