Srijeda, 12. Juna 2024.
Tuzlanski.ba logo

Naučnici testiraju prvi lijek koji usporava napredovanje demencije bez nuspojava

Preuzmite sliku

“Prvi lijek koji cilja na stanice ‘kontrolora prometa’ u mozgu mogao bi biti napredak u usporavanju napredovanja demencije”, kažu naučnici.

Tim naučnika razvio je potencijalno revolucionarni lijek za demenciju koji bi mogao produžiti život moždanih stanica i mogao bi označiti novu granicu liječenja ove bolesti, piše Daily Mail.

Naučnici sa Ontarija, Univerziteta Stanford i Kalifornijskog univerziteta otkrili su da tableta koja se uzima dva puta dnevno može smanjiti nivo štetnog moždanog proteina amiloida, jednog od glavnih obilježja bolesti, za gotovo 10 posto.

Stručnjaci kažu da su koristi u mozgu pacijenata primijećene nakon samo šest mjeseci uzimanja lijeka, za razliku od više godina za isti efekat kod drugih eksperimentalnih tretmana. Osim toga, nuspojave su bile rijetke i blage, a najčešće su bile proljev i glavobolja.

  • Druge nove terapije za demenciju u razvoju, poput donanemaba, izazvale su zabrinutost među stručnjacima zbog poznatih rizika od krvarenja u mozgu, koje je ubilo nekoliko pacijenata u ispitivanju.

    Novi način djelovanja

    Novi lijek, nazvan LM11A-31, cilja na specifični receptor u mozgu (P75NTR) koji pomaže regulirati preživljavanje i razvoj moždanih stanica. Kad stanice ili neuroni umru, poruke se ne mogu tako efikasno prenositi kroz mozak, što, smatraju naučnici, uzrokuje poteškoće s razmišljanjem i pamćenjem kod demencije.

    Rezultati nedavnog ispitivanja, objavljeni ranije ovog mjeseca u časopisu Nature Medicine, otkrili su da LM11A-31 pojačava prolaz signala između receptora i stanica kako bi pospješio rast i preživljavanje. Lijek je prvi koji je proučavao terapiju koja cilja na P75NTR, a primijećeno je da značajno usporava nakupljanje amiloida, karakterističnog proteina Alzheimerove bolesti u mozgovima pacijenata.

  • U pacijenata s Alzheimerovom bolešću, amiloidni proteini se ne uklanjaju efikasno iz tijela i na kraju stvaraju plakove u mozgu. Tau proteini se odvajaju od neurona i formiraju spletove. Oboje može dovesti do smrti neurona, što otežava prijenos signala kroz mozak.

    Porast oboljelih

    Procjene govore da će broj oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija do 2040. godine narasti na 81 milion zbog starenja populacije.

    Alzheimerovu bolest karakterizira neprimjetan početak i postepeno pogoršanje. U prvih nekoliko godina bolest ne pokazuje dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesti bolesnik sve više ovisi o tuđoj pomoći. Premda se bolest ne razvija na isti način kod svih bolesnika, u prosjeku traje otprilike 10 godina.

    Tijek istraživanja

    Kanadski i kalifornijski istraživači proučavali su LM11A-31 na 242 sudionika s potvrđenom blagom do umjerenom dijagnozom Alzheimerove bolesti tijekom 26 sedmica. Uzeli su im uzorke cerebrospinalne tekućine, koja okružuje i štiti mozak i kralježnicu, kako bi izmjerili razinu amiloida.

    Kod ljudi koji su uzimali pilule dva puta dnevno, prosječno nakupljanje amiloida bilo je do devet posto manje nego u likvoru ljudi koji su primali lijek.

    Istraživači su priznali ograničenja studije, koja je uključivala ograničeni vremenski okvir i mali broj sudionika. Uprkos tome, istraživači su rekli da su rezultati njihove studije obećavajući, jer se takvi značajni nalazi obično ne vide u studijama tako rano. Kažu kako je većini istraživanja potrebno dvije ili više godina da daju takve rezultate.

  • “Razlog zašto je ovaj lijek uzbudljiv je taj što izravno utječe na sposobnost neurona da prežive. Promiče njihov ukupni integritet, grananje i sinapse. U preliminarnim istraživanjima na životinjama pokazalo se da je lijek čuvao neurone ili poništavao oštećenje, što je dovelo do poboljšanja ponašanja, gotovo vraćajući neurone u zdravo stanje,” rekla je koautorica studije Hayley Shanks, doktorica neuronauku sa Univerziteta Western Ontario.

    Trenutačno ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, a novi lijekovi u razvoju poput donanemaba samo neznatno usporavaju stopu napredovanja i dolaze s opasnim nuspojavama poput krvarenja u mozgu. Iako je lijek u početku hvaljen kao potencijalna terapija, četvrtina pacijenata u ispitivanju je patila od otekline mozga, a tri osobe su umrle od otekline ili krvarenja mozga koje se pripisuje lijeku.

    Drugi lijek, Leqembi, djeluje slično donanemabu, ali također može uzrokovati abnormalnosti slike povezane s amiloidom, što su promjene mozga koje mogu uključivati krvarenje i oticanje. Iako ga je odobrio FDA, studije pokazuju da oko 20 posto ljudi koji uzimaju lijek razvije probleme s amiloidom.

    Decenijama su se istraživači fokusirali na razvoj lijekova koji ciljano djeluju na nakupine amiloida – karakterističnog znaka demencije. Međutim, nedavno su svoj fokus postavili na to kako tau proteini igraju ulogu u kognitivnom padu i trenutno postoji najmanje šest kliničkih ispitivanja koja su dovršena ili su u tijeku testiranja sigurnosti i učinkovitosti cjepiva za liječenje i prevenciju Alzheimerove bolesti ciljanjem na tau i amiloida. (Ordinacija.hr)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje