Stručnjaci su izdvojili 14 biomarkera koji su povezani s masnoćom i šećerom u krvi pomoću kojih sa 80 postotnom tačnošću mogu odrediti koliki je rizik od smrti.

Njemački naučnici su analizirali nalaze krvi 44.000 ljudi. Oni su bili starosti između 14 i 109 godina, a  pratilo se 14 biomarkera povezanih s nivoima glukoze i masnoće u krvi, imunitetom te znakovima upale u organizmu, na temelju kojih se može predvidjeti rizik od smrti u idućih deset godina.

Također, uzeli su u obzir i druge parametre. Kao što su indeks tjelesne mase, pušenje i ovisnost o alkoholu, postojanje kardiovaskularnih bolesti ili nekih vrsta raka.

Prateći ispitanike tokom dvije do 16 godina nakon analiza, pokazalo se da su predviđanja o riziku od smrti tačna u oko 83 posto slučajeva.

Autori istraživanja ističu da se rezultati ne mogu koristiti za predviđanje tog rizika bez dodatnih istraživanja.

“Kad je riječ o prevenciji, danas imamo dobro postavljen sistem sistematskih pregleda. Djeca prije škole prolaze takav pregled, obavezan je pri zapošljavanju, a većina kompanija radnike šalje na sistematski svake dvije godine, što je dovoljno da se prepoznaju problemi na koje treba reagovati” kaže prim. dr. sc. Irena Jukić. Dodaje kako je važno slušati svoj organizam i otići doktoru ako osjetimo probleme.

“Ne bih preporučila vađenje krvi tek toliko, da se utvrde određeni biomarkeri. Također, vrlo je važno da takve pretrage provodi doktor koji zna šta i zašto analizira te s čim će usporediti rezultate, kao i doktor koji ima ukupnu sliku pacijenta, uključivo i podatke o tjelesnoj masi, pušenju, sklonosti alkoholu, lijekovima koje čovjek pije, kao i nasljednim bolestima u porodici i životnim navikama. Mi medicinari ne liječimo nalaz, nego pacijenta, pa samo rezultati krvnog testa nisu dovoljni kako bi se procijenilo stanje i dalo prave preporuke”, naglašava Jukić.

Krvna slika je važna kako bi se utvrdilo što se u organizmu događa, ali preventivne pretrage nemaju smisla.

“Neke parametre može poremetiti obična upala, koja se brzo i uspješno može riješiti lijekovima, pa ne možemo reći da taj nalaz može upućivati na rizik od smrtnosti. S druge strane, postoje i važniji testovi, kao testiranje gena” – dodaje ona.

U slučaju da ne osjećate neke tegobe, dovoljno je “odraditi” redovne sistematske preglede svakih nekoliko godina. Ipak, kako se počnu javljati određeni problemi, osnovne pretrage, kao i one koje se odnose na specifičan problem, npr. testove za jetru, bubrege ili šećer u krvi – obavite barem svake dvije godine. (24sata.hr)