U studiji objavljenoj nedavno u “European Heart Journal” Evropskog kardiološkog društva, tim međunarodnih istraživača proučio je više od 13.000 pacijenata u 32 zemlje, koji su pretrpjeli moždani udar, u sklopu studije nazvane “Interstroke”.

Koristeći „pristup eliminisanja slučajeva“, tim je nastojao da utvrdi da li je okidač unutar jednog sata od pojave simptoma povezan sa akutnim moždanim udarom, u odnosu na isto razdoblje prethodnog dana, piše Fox News.

Analiza okidača

„Prevencija moždanog udara je prioritet za ljekare, a uprkos napretku i dalje je teško predvidjeti kada će se moždani udar dogoditi.

Mnoga istraživanja su se usredsredila na srednjoročne do dugoročne rizike, kao što su hipertenzija, pretilost ili pušenje. Naša studija imala je za cilj sagledati akutne rizike koji mogu da  djeluju kao okidači“, rekao je u izjavi glavni istraživač i profesor Andrew Smith sa Nacionalnog univerziteta u Galveju u Irskoj.

Istraživanje je analiziralo obrasce kod pacijenata koji su pretrpjeli ishemijski moždani udar i rjeđe intracerebralno krvarenje.

Jedan od jedanaest preživjelih doživio je epizodu ljutnje ili uzrujanosti unutar jednog sata prije toga, a globalna studija „Interstroke“ otkrila je da je jedan od 20 pacijenata bio pod teškim fizičkim naporima, prenosi index.hr.

Bijes, emocionalna uznemirenost i težak fizički napor

Prikupljeni podaci ukazuju na to da je bijes ili emocionalna uznemirenost povezana sa oko 30 posto povećanim rizikom od moždanog udara tokom jednog sata nakon epizode.

Teški fizički napori, poput ekstremnog vježbanja, povezani su sa oko 60 posto povećanim rizikom od intracerebralnog krvarenja, rijetkog oblika moždanog udara koji prouzrokuje krvarenje u mozgu.

Žene i pretili su u većem riziku

Zabilježen je veći porast za žene u odnosu na muškarce i manji rizik za one s normalnim indeksom tjelesne mase.

“Akutna ljutnja ili emocionalna uznemirenost bila je povezana s nastankom svih vrsta moždanih udara, ishemijskog moždanog udara i intercerebralnog krvarenja, dok je akutni teški fizički napor bio povezan samo s intracerebralnim krvarenjem”, napisali su autori.

“Studija je također zaključila da nije došlo do povećanja s izloženošću okidačima bijesa i teškog fizičkog napora”, rekao je Smyth.

Preporuke za stil života kao prevencija

Također su utvrdili da nije bilo modificirajućeg učinka prema regiji u kojoj se živi, prethodnim problema s kardiovaskularnim bolestima, faktorima rizika, lijekovima za srce, vremenu ili danu pojave simptoma.

Koautorica i konsultantica Univerzitetskih bolnica u Galwayu i ljekar za moždani udar dr. Michelle Canavan rekla je da bi ljudi trebali voditi računa o mentalnom i fizičkom zdravlju u svim dobima života, ali je dodala da je “također važno da neki ljudi izbjegavaju teške fizičke napore, osobito ako su u visokom riziku od kardiovaskularnih bolesti, uz usvajanje zdravog načina života i redovnog vježbanja.” (Tuzlanski.ba)