Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Namirnice koje loše utiču na pamćenje i koncentraciju

Preuzmite sliku

Bez obzira koliko imate godina, nikada nije kasno da počnete da jedete na način koji vam daje najbolje moguće šanse da spriječite demenciju kako starite i da se svaki dan osjećate fokusirano.

Postojeće studije ukazuju na ideju da bismo mogli da smanjimo mogućnost demencije izbjegavanjem hrane koja može da ugrozi naše crijevne bakterije i oslabi naše pamćenje i fokus, piše CNBC.

„Određenu vrstu namirnica je neophodno izbjeći ili smanjiti da bi mozak bio zdrav i da bi čovjek bio u stanju da oštro razmišljanje i dobro donosi odluke“, smatra dr Uma Naudo, nutricionistički psihijatar na na Harvardskoj medicinskoj školi i navodi koje su to namirnice.

Dodatni šećeri

Mozak koristi energiju u obliku glukoze, oblika šećera, da podstakne ćelijske aktivnosti. Međutim, ishrana sa visokim sadržajem šećera može da dovede do viška glukoze u mozgu, što studije povezuju sa oštećenjem pamćenja i manjom plastičnošću hipokampusa – dijela mozga koji kontroliše pamćenje, prenosi N1.

Konzumiranje nezdrave prerađene hrane poput peciva i sode, koji su često puni rafinisanih i dodatnih šećera – često u obliku kukuruznog sirupa sa visokim sadržajem fruktoze – mogu da „preplave“ mozak glukozom.

Iako svako tijelo ima različite potrebe, Američko udruženje za srce preporučuje da žene ne konzumiraju više od 25 grama dodatnog šećera dnevno, a muškarci da ostanu na količini  ispod 36 grama dodatnog šećera dnevno.

Pržena hrana

Kada je u pitanju zdravlje mozga, isplati se smanjiti količinu pržene hrane koju jedete. Studija u kojoj je učestvovalo 18.080 ljudi otkrila je da je ishrana bogata prženom hranom povezana sa nižim rezultatima u učenju i pamćenju. Ovakva hrana izaziva upalu koja može da ošteti krvne sudove koji snabdijevaju mozak krvlju.

Druga studija je posmatrala 715 ljudi i izmjerila njihov nivo depresije i mentalne otpornosti. Takođe je dokumentovan njihov nivo potrošnje pržene hrane. Naravno, istraživači su otkrili da su oni koji su konzumirali više pržene hrane imali veću vjerovatnoću da razviju depresiju tokom svog života.

Ako svakodnevno jedete prženu hranu, počnite da je jedete sedmično. A kada postane nedeljna navika, pokušajte da uživate u njoj samo jednom mjesečno. Ako prestanete da jedete prženu hranu, već ste na dobrom putu.

Ugljikohidrati sa visokim glikemijskim indeksom

Čak i ako hrana sa visokim sadržajem ugljikohidrata, na primjer, hljeb, tjestenina i bilo šta drugo napravljeno od rafinisanog brašna, nema slatki ukus, vaše tijelo ih i dalje obrađuje na isti način na koji to čini sa šećerom.

To znači da oni takođe mogu da povećaju rizik od depresije.  Ne morate ih potpuno eliminisati, ali je bitno da to budu kvalitetni ugljeni hidrati.

„Kvalitetni“ ugljeni hidrati su, na primjer, integralne žitarice, hrana bogata vlaknima i ona sa niskim glikemijskim indeksom (GI). GI je mjera koliko brzo se hrana pretvara u glukozu kada se razgradi tokom varenja, što se hrana brže pretvara u glukozu u tijelu, to je njen GI rang viši.

Istraživači su otkrili da su ljudi koji su imali najviši rezultat na indeksu kvaliteta ugljenih hidrata, što znači da su jeli ugljikohidrate boljeg kvaliteta, imali 30 posto manje šanse da razviju depresiju od onih koji su jeli ugljikohidrate sa visokim GI.

Ugljeni hidrati sa visokim GI uključuju krompir, bijeli hljeb i bijela riža. Med, sok od narandže i hljeb od cjelovitog zrna su hrana srednjeg GI. Namirnice sa niskim GI uključuju zeleno povrće, većinu voća, sirovu mrkvu, grah i leću.

Alkohol

Iako piće može da opustiti u trenutku i često se konzumira uz hranu, može da dođe na naplatu sljedećeg jutra, kada se probude nervozni i mamurni.

Arkana Sing-Manuk, profesorka istraživanja i direktorica na Francuskom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja, i njene kolege pratile su 9.087 ljudi tokom 23 godine da vide kako je alkohol povezan sa pojavom demencije.

U časopisu „British Medical Journal“, objavili su da ljudi koji su se potpuno uzdržali od alkohola ili koji su konzumirali više od 14 pića sedmično imali veći rizik od demencije u poređenju sa onima koji su pili alkohol u umjerenim količinama.

Uopšteno govoreći, muškarci koji piju više od 14 pića sedmično ili više od četiri pića u jednom danu najmanje jednom mjesečno smatraju se velikim alkoholičarima, kao i žene koje piju više od sedam pića sedmično ili tri pića dnevno. Ali različiti ljudi, i njihov mozak, različito reaguju na zloupotrebu alkohola.

„Kada radim sa anksioznim pacijentima koji piju, uvek ih zamolim da razmotre kontekste u kojima bi mogli da koriste alkohol na nezdrav način, na primjer, koristeći piće kao sredstvo za suočavanje sa nečim što pokušavaju da izbjegnu, i da razmotre ublažavanje količine koju piju“, kaže Sing-Manuk.

Nitrati

Nitrati se najčešće koriste kao konzervansi u suhomesnatim proizvodima kao što su slanina, salama i kobasice, i oni mogu da budu povezani sa depresijom.

Nedavna studija ukazuje na to da nitrati mogu da promijene crijevne bakterije na takav način da dovedu do bipolarnog poremećaja.  (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,