Nedjelja, 15. Decembra 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Najveće zablude o krpeljima i Lajmskoj bolesti

Kao posljedica ujeda krpelja može se javiti Lajmska bolest, a klinički se manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu i okolini uboda i to 3 do 32 dana nakon incidenta.

Eksperti kažu da je nedovoljno znanje o ovoj bolesti glavni faktor njenog tihog širenja. Da bi se Lajmska bolest držala pod kontrolom, važno je da se činjenice razjasne.

Pročitajte koje su 4 uobičajene zablude o ovoj bakterijskoj bolesti

Zabluda: Ako imate Lajmsku bolest, na koži će se pojaviti lokalni otok i crvenilo, nalik iritaciji od uboda

Istina: Ne postoji garancija da će se crvenilo pojaviti.  Bez ove promjene na koži ostale simptome bolesti ćete teško povezati.

Ova promjena na koži se najčešće opisuje kao lokalni crveni otok sa centralnom čistinom koja se polako širi. Mnogi ljudi (uključujući i doktore), uče da ovu promjenu na koži prepoznaju kao simptom Lajmske bolesti. S druge strane, manje od polovine pacijenata sa ovom bolešću razviju ovu vrstu osipa, tvrde stručnjaci.

Osip je privremen, traje samo nekoliko dana i često se pojavljuje u teško dostupnim mjestima. Krpelji imaju tendenciju da traže vlažne, tople dijelove tijela, kao što je prostor iza uha, prepone i kosa. Neko može lako da razvije osip koji nikada ne primijeti. Ako ljudi ne znaju da su imali osip na početku, oni to neće prijaviti doktoru, potencijalno ometajući pravovremenu i tačnu dijagnozu.

Osim osipa, rani simptomi Lajmske bolesti su također simptomi mnogih drugih oboljenja:

– Limfni čvorovi koji su otečeni.

– Velika iscrpljenost.

– Groznica.

– Glavobolja.

Tokom vremena, neko ko je inficiran, može razviti niz ozbiljnijih simptoma:

– Paraliza lica.

– Upala mozga i kičmene moždine.

– Gubitak kratkotrajne memorije.

  • Zabluda: Testovi krvi mogu da razriješe svaku neizvjesnost oko dijagnoze Lajmske bolesti

    Istina: Lajmska bolest je komplikovana za dijagnostikovanje i testovi nisu uvijek pouzdani.

    Testovi krvi koji se koriste za dijagnostiku bolesti nisu savršeni. Stručnjaci savjetuju dvoslojni proces testiranja, koji mjeri vaš odgovor antitijela na infekciju, ali ne i samu infekciju. To znači da se moramo osloniti na tijelo da prepozna infekciju i razvije antitijela.

    Prvi korak je skrining test, enzimski imunosorbentni test (ELISA), koji treba da bude visoko osjetljiv na lajmska antitijela. Ako je ELISA test negativan, ne preporučuje se dalje testiranje. Ako je rezultat pozitivan (ili čak nepouzdan), savjetuje se Vestern Blot test, kako bi se potvrdila dijagnoza.

    Lažni negativni rezultati su česti tokom prvih 4 do 6 sedmica, nakon dobijanja bolesti, jer se kod nekih ljudi sporije uspostavlja odgovor antitijela, koji je dovoljno jak da se registruje na testu krvi.

    Zabluda: Potrebna je samo jedna doza antibiotika da se izliječi Lajmska bolest

    Istina: Antibiotici su preporučeni tretman prve linije za Lime, ​​ali potpuno liječenje bolesti može biti komplikovan proces.

    Nacionalni institut za alergiju i infektivne bolesti kaže da bi se bolest trebala pobijediti nakon jednog ciklusa antibiotika kao što je Doksiciklin ili Amoksicilin. Međutim, oko 10% pacijenata sa Lajmskom bolešću i dalje ima simptome nakon uzimanja antibiotika, što je problem koji se zove sindrom post-Lajmske bolesti.

    Simptomi uključuju:

    – Umor,

    – Teškoće u spavanju,

    – Artralgiju (bol kada se susreću dvije ili više kostiju).

    – Mijalgiju (bol u mišićima),

    – Oštećenje pamćenja.

    – Glavobolje.

    Ako pacijent i dalje pokazuje simptome nakon uzimanja antibiotika, moguće je da je došlo do složenijih infekcija.

  • Zabluda: Ljudi prvenstveno dobijaju ugrize krpelja u šumskim područjima tokom ljeta

    Istina: Lajmsku bolest možete pokupiti tokom cijele godine, širom zemlje.

    Ugrizi krpelja predstavljaju opasnost kada boravite u prirodi, dok je napolju lijepo vrijeme. Ali čak i kada ste u gradu, treba da budete svjesni simptoma ove bolesti.

    Lajmska bolest se pojavljuje u geografskim oblastima, koje su se ranije smatrale relativno bezbjednim od bolesti koje se prenose krpeljima. Poznato je da krpelji iz roda Ixodes  mogu da prežive i na niskim temperaturama. Zimi se krpelji sakriju u lišće ili četku. Snijeg pruža izolaciju, omogućavajući mirnim krpeljima da prežive sezonu. Pored toga, krpelji se mogu zakačiti na životinje kao što su miševi, losovi, jeleni i kućni ljubimci, što im pomaže da prođu kroz zimu i putuju daleko i široko. Ako mislite da postoji mogućnost da ste zaraženi, provjerite kod doktora što je prije moguće i pratite sve simptome. (Ddl.rs)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,