Moždani udar se javlja sve ranije, iako stručnjaci upozoravaju da se može smanjiti rizik od pojave ove bolesti
Moždani udar javlja se sve ranije. Pod najvećim rizikom su danas osobe srednje životne dobi, između 40. i 50. godine. Na porast su, smatraju stručnjaci, najviše uticali pretilost, sve prisutniji sjedeći način života, premalo fizičke aktivnosti i dugo neregulisane hronične bolesti kao što su hipertenzija ili dijabetes.
Prema statističkim podacima, na svijetu godišnje moždani udar doživi više od 15 miliona ljudi, oko pet miliona umre, a isto toliko ostaje s trajnim invaliditetom.
Moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnost, a doživjet će ga jedna od šest osoba u dobi između 15 i 60 godina. Srećom, može se spriječiti pravilnom prevencijom ili barem značajno smanjiti rizik.
1. Nije kasno da prestanete pušiti
Pušenje negativno utiče na elastičnost krvnih žila, koje postaju krute, a također ova loša navika povećava rizik za stvaranje krvnog ugruška i utiče na razvoj hipertenzije, što je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara. Šteta koja je na ovaj način nastala, međutim, može se popraviti, čak i ako imate dugotrajni nikotinski staž.
Mnoga istraživanja su pokazala da se nakon prestanka pušenja rizik smanjuje i vraća na nivo nepušača za oko pet do 10 godina. Čak i osobe koje prestanu s ovom lošom navikom u šezdesetim ili sedamdesetim godinama, mogu smanjiti probleme s krvnim žilama.
2. Obratite pažnju na potrošnju kalorija
Fizička aktivnost je ključna za prevenciju moždanog udara jer utiče na smanjenje krvnog pritiska i na kontrolu tjelesne mase. Službene preporuke su da treba vježbati oko 30 minuta, pet puta sedmično.
Ne treba vas razočarati ako u početku potrošnja kalorija bude manja od očekivanog. Recimo, s pola sata trčanja možete potrošiti samo 50 kalorija, ali je ukupni učinak puno značajniji, odnosno ponovnim pokretanjem metabolizma pokrenut će se i značajno veća potrošnja kalorija tokom cijelog dana.
3. Ne odustajte od vježbanja
Ako ste isplanirali svakog dana brzo hodati trideset minuta, a onda se zbog obaveza nekoliko dana ne možete posvetiti ovoj aktivnosti, nemojte odustati od prvobitnih planova. Nekoliko dana pauze neće smanjiti korist koja je dotad učinjena.
4. Ograničite unos soli u organizam
Kad smanjite unos soli, smanjit će se i djelovanje drugog najvećeg čimbenika rizika za nastanak moždanog udara. Podsjećamo vas da jela možete sjajno začiniti i uz pomoć bilja, začina ili papra.
Imajte na umu da je hljeb najveći izvor soli u prehrani, pa zato stručnjaci savjetuju da ga ne kupujete, nego da mijesite domaći. Samo tako ćete moći kontrolisati koliko soli se zaista nalazi u svakoj šniti.
5. Smanjite porcije i ne preskačite doručak
Istraživanja su pokazala da pretilost povećava rizik od moždanog udara zbog toga što se povećava mogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka za čak 64 posto.
Izbjegavanje masne hrane, konzumiranje više vlakana, i pet porcija voća i povrća značajno smanjuje ovaj rizik. Doručak će učiniti da se osjećate bolje i zdravije, a i prestat ćete tokom dana zavaravati glad s grickalicama.
Dopunite porciju žitarica ili kaše s voćem, što će vam olakšati konzumiranje obaveznih pet “zelenih” obroka. Ako želite smršati, dovoljno je da redovne porcije smanjite za 20 posto i ostanete dosljedni u tome.
6. Ograničite unos alkohola
Alkohol može značajno povisiti krvni pritisak, što je također jedan od faktora rizika za pojavu moždanog udara. Da biste ga smanjili, dnevni unos alkohola ne bi trebao biti veći od dva pića za muškarce i maksimalno jednoga za žene. Uz to, obavezno unesite dovoljno tekućine prije nego počnete piti, kako ne biste žeđ gasili s alkoholom.
7. Kontrolišite krvni pritisak
Žene češće kontrolišu krvni pritisak, jer uzimanje kontracepcijskih pilula, trudnoća ili hormonalna nadomjesna terapija tokom menopauze mogu uticati na ovaj vitalni parametar.
Muškarci, međutim, do 60. godine uglavnom ne osjećaju neke tegobe zbog promjena pritiska, pogotovo zato jer povišene vrijednosti često ne nose sa sobom nikakve simptome. Da biste na vrijeme uočili hipertenziju, najbolje je da kontrolišete pritisak svakih nekoliko sedmica, kod ljekara ili kod kuće.
8. Stres i depresija
Iako veza između stresa, depresije i moždanog udara još nije potpuno definisana, uočeno je da ova stanja mogu biti okidači za otkrivanje rizika od oštećenja mozga. Utvrđeno je da depresivni ljudi imaju duplo veći rizik doživjeti moždani udar.
Obavezno posjetite ljekara i ako bolujete od drugih bolesti, kao što su koronarna bolest, dijabetes, visoki holesterol ili srčana aritmija.
Simptomi
Na kraju, ovo je popis simptoma moždanog udara, kako biste znali na vrijeme reagovati, ako primijetite neke od njih: slabost motornih funkcija ili utrnulost jedne polovine lica ili tijela; iznenadna pojava vrtoglavice; nemogućnost hodanja i stajanja; nagon za povraćanje ili povraćanje koje se pogoršava s promjenom položaja glave i tijela ili nakon fizičkog napora; naglo nastale glavobolje, koje počinju najčešće na stražnjem dijelu glave; slabost pojedinih dijelova tijela; izmijenjeno stanje svijesti; dugotrajna štucavica (češće kod žena); otežano izgovaranje pojedinih riječi, nemogućnost govora ili nerazumijevanje tuđeg govora; poremećaj vida, pojava duplih slika, potpuni gubitak vida na jednom ili oba oka, te suženje vidnog polja. (Express.hr)
