Plastične posudice za hranu kod zagrijavanja mogu razviti štetne spojeve koji mogu preći na hranu, pa u mikrovalnoj treba koristiti isključivo one posudice koje su dizajniranje za tu namjenu.
Mikrovalna je jedan od uređaja koji je dočekan kao velika pomoć u pripravi i podgrijavanju obroka, koja štedi vrijeme i trud domaćica. No, jednako koliko traje to odobravanje korištenja mikrovalne u kuhinji, toliko dugo traju i rasprave o tome je li korištenje mikrovalne uopšte zdravo.
Najveći dio rasprava odnosio se na pitanje gubi li hrana u mikrovalnoj previše vrijednih sastojaka i spojeva koji ju zapravo čine nutritivnom vrijednom. Kao jedan od primjera isticali su se biljni spojevi u brokuli, kod koje su prva istraživanja pokazala da bi taj gubitak mogao biti značajan, i to tri puta veći nego što je gubitak kod kuhanja, prenosi 24sata.hr.
Studija iz 2019. pokazala je da kraće vrijeme kuhanja (u mikrovalnoj su kuhali i brokulu oko minutu), ne ugrožava nutritivne vrijednosti namirnice. Štaviše, pokazalo se da kuhanje na pari u mikrovalnoj može čak dovesti do toga da u brokuli ostane više flavonoida, spojeva povezanih sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti .No, vrijedi još jednom naglasiti: To podrazumijeva jako kratko kuhanje u jako malo vode. To se zapravo odnosi na većinu povrća koje možemo spravljati u mikrovalnoj.
Uz te, još uvijek su i vrlo burne rasprave o tome mogu li plastične posude i ambalaža u kojoj se hrana kuha ili podgrijava u mikrovalnoj povećati rizik od unošenja ftalata u organizam. Naime, neke vrste plastičnih posuda nisu dizajnirane za zagrijavanje i zato ih ne bismo smjeli koristiti u mikrovalnoj. Plastične posude koje su izložene toplini mogu se početi razgrađivati i ta plastika može dospjeti u hranu, upozoravaju stručnjaci.
U studiji iz 2011. godine, istraživači su kupili više od 400 plastičnih posuda namijenjenih pohrani hrane i utvrdili da u većini slučajeva kod zagrijavanja može doći do otpuštanja hemikalija u hranu. Ftalati su jedan od najčešće korištenih spojeva koji se dodaje kako bi plastika bila fleksibilnija i često se nalazi u spremnicima za hranu, omotima od plastificiranog papira i slično. Taj spoj može uticati na hormonalni balans i naš metabolički sustav. Kod djece ftalati mogu povećati krvni pritisak i otpornost na inzulin, što može povećati rizik od metaboličkih poremećaja, poput dijabetesa i hipertenzije. Izloženost je također povezana s pitanjima plodnosti, astmom i ADHD-om. Ftalati mogu uticati na poremećaj hormona štitnjače, koji su presudni za razvoj mozga kod beba tokom trudnoće.
I bisfenol (BPA) se također često koristi u plastičnim proizvodima, a studije sugerišu da također može uticati na hormone. No, istraživanje je ograničeno, u usporedbi s količinom studija koje prate uticaj ftalata.
Ukratko, pri zagrijavanju hrane u plastičnoj posudi može doći do izloženosti hrane štetnim spojevima. Najbolji način da to izbjegnete je korištenje materijala koji su namijenjeni baš korištenju u rerni, poput keramike. Ako koristite plastične posude, izbjegavajte one za koje proizvođač nije jasno naznačio da su namijenjene upotrebu u mikrovalnoj.
– Plastične posude koje se koriste u pripravi hrane u mikrovalnoj, kao i posuđe u kojem se skladišti hrana podliježu strogim zahtjevima koji su propisani u legislativi. Proizvođač plastičnih posuda dužan je osigurati da se provedu sva potrebna ispitivanja kako bi se dokazala inertnost materijala odnosno da prilikom upotrebe ovih proizvoda ne dolazi do otpuštanja aditiva iz plastike. Pri ispitivanju se koriste modelne otopine hrane i prati se migracija spojeva pri određenim uslovima vremena i temperature. Na temelju provedenih ispitivanja, proizvođač određuje da li se plastično suđe može koristiti i u mikrovalnoj.
Ukratko, koristite samo posude koje su namijenjene za pohranu hrane i korištenje u mikrovalnoj, te izbacite iz upotrebe posude kojima se promijenio oblik, ili su jako stare.
Visoke temperature mikrovalne također mogu predstavljati određeni rizik, kod kuhanja neke škrobne hrane u mikrovalnoj, poput žitarica i korijenskog povrća. Na primjer, kad je Betty Schwartz, profesorica prehrambenih znanosti na Univerzitetu u Hebrewu vidjela kako studenti griju krumpir u mikrovalnoj, primijetila je malene kristale u njihovom krompiru. Analiza je pokazala da sadržavaju akrilamid, koji može biti prirodni nusproizvod kuhanja. Kod kuhanja se taj hemijski spoj ne stvara, pa ga je bolje kuhati, jer su studije na životinjama pokazale da akrilamid djeluje kao kancerogen.
S druge strane, zračenje u mikrovalnim posve je bezopasno, tvrde stručnjaci, a prenosi BBC. (Tuzlanski.ba)
