Petak, 7. Oktobra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Međunarodni dan epilepsije: Koji su uzroci i kako pomoći prilikom napada?

Preuzmite sliku

Međunarodni dan epilepsije i Nacionalni dan oboljelih od epilepsije obilježava se 10. februara.

Prilika je to da milioni ljudi širom svijeta koje veže ova problematika naglase i istaknu probleme koje nosi život s epilepsijom, ne samo oboljelima, već i njihovim porodicama i onima koji za njih brinu.

Epilepsija je jedan od najučestalijih neuroloških poremećaja. Riječ je o hroničnom poremećaju stanica moždane kore, koje postanu preosjetljive i snažno reagiraju na različite podražaje. Te reakcije prepoznajemo kao epileptične napade. Smatra se da u Evropi oko 6 miliona ljudi pati od epilepsije, dok svake godine 300 hiljada ljudi dobije ovu dijagnozu.

Uzroci

Epilepsija zapravo nije bolest, nego simptom koji može nastati kao rezultati različitih poremećaja. Uzrok može biti zapisan u genima, može biti riječ o nekom metaboličkom ili strukturalnom problemu. Nažalost, u oko 60% slučajeva, uzrok ostaje nepoznat. Kod mlađih osoba se kao češći uzroci navode genetski, kongenitalni i razvojni poremećaji, a kod starijih tumori mozga i moždani udari. Epilepsija se ne može izliječiti, ali u 70% slučajeva može se kontrolisati lijekovima.

  • Kako izgleda epileptični napadaj?

    Najčešći su veliki napadaji, popraćeni potpunim gubitkom svijesti, grčevima i pojačanim lučenjem sline. Osoba također može poplaviti, ugristi se za jezik ili se pomokriti. Suprotno velikima, postoje mali napadaji, koji su češći kod djece. Manifestiraju se na način da dijete prekine dotadašnju aktivnost i zagleda se u neki predmet. Pri tom je potpuno odsutno.

    Drugu skupinu epileptičnih napadaja čine parcijalni napadi. Parcijalni napadi se dijele na one s jednostavnim i one sa složenim simptomima. Osnovna razlika je u tome što kod onih sa složenim simptomima dolazi do poremećaja svijesti. Izgled parcijalnog napada najviše ovisi o tome koji dio moždane kore je napad zahvatio. Primjer, epileptičko žarište u motoričkoj kori će rezultirati kočenjem i grčevima zahvaćenih mišića, dok žarište u senzornoj kori uzrokuje osjećaj utrnulosti.

  • Kako pomoći osobi koja ima napad?

    Sačuvajte prisebnost, koliko god dramatičan bio napad. Ako napada traje duže od 5 minuta, obavezno pozovite hitnu pomoć! Obratite pažnju na vrijeme kad je napad započeo jer većina završi u roku 2-3 minute i tada nije nužna hitna doktorska pomoć. Spriječite tjelesne ozljede, pogotovo ozljede glave. To ćete najlakše postići ako pod glavu stavište jastuk ili neki komad odjeće.

    Osobu koja ima napada trebate postaviti u bočni položaj. U tom položaju je bolja prohodnost dišnih puteva i manje su šanse da slina dospije u dišni kanal. Ni u kom slučaju ne pokušavajte staviti neki predmet između zubiju osobe koja ima napad. Takvi pokušaji mogu dovesti do dodatnih ozljeda jezika ili zubiju, umjesto da ih spriječe.

    Nemojte pokušavati prekinuti napada sputavanjem grčenja mišića. Napad nije moguće tako zaustaviti, a može doći i do dodatnih ozljeda. Dobro je da u blizini budu samo osobe koje pružaju pomoć. Zbunjujuće je za osobu koja je pretrpjela napad da, jednom kad dođe sebi, vidi mnogo nepoznatih lica. Nastojte da vam govor i geste budu blagi i umirujući. To je osobito važno nakon što napad prestane, kada osobi trebate pomoći da dođe k sebi. (Miss7.hr)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

       
    Ključne riječi: , , ,