Rijetko ko je mogao i pomisliti da će nakon ugodne prve polovine juna uslijediti druga koja će, prema trenutnim raspoloživim prognostičkim materijalima za mnoge biti teška i nepodnošljiva, a kako stvari stoje vrućina će nas pratiti i do kraja samog mjeseca!
“Ljeto se poprilično razmahalo i zahvatilo nas punom snagom, a trenutne prognoze ukazuju na sve izraženiji utjecaj vrelih zračnih masa sa sjevera Afrike prema Bosni i Hercegovini, što podrazumijeva jačanje toplotnog vala na području naše zemlje koji nepovoljno utječe na ljudsko zdravlje, zbog čega će na snazi biti narandžasti meteoalarm, što označava opasne vremenske prilike u narednom periodu.
Posljedično bismo sredinom i krajem iduće radne sedmice (23/24.06) mogli ugroziti i pojedine temperaturne rekorde za juni mjesec, pri čemu se naročito misli na Sarajevo (29.06.2006, 35,9 °C) i Tuzlu (25.06.2007, 37,2 °C)”, ističe Nedim Sladić.
Narednih dana prevladavat će sunčano vrijeme, a tokom dana uz umjeren razvoj oblačnosti vrlo rijetko može planinskim područjima istočne Bosne usloviti lokalni pljusak. Od ponedjeljka zapuhat će i pojačan južni i jugozapadni vjetar. Na sjeveru Bosne i u Hercegovini očekuju se i tzv. tropske noći, budući da temperatura neće pasti ispod 20 °C tokom cijele noći, a jutarnje temperature uglavnom od 19 do 25, na jugu i sjeveru i do 28 °C, a dnevne od 33 do 38, na jugu Hercegovine i sjeveru Bosne i do 40 °C.
Iz Nastavnog zavoda “Andrija Štampar” u Hrvatskoj dostavili su savjete o tome kako preživjeti prve vrućine.
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, ili ako imate hronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tokom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre peškire kako biste rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning), zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura viša od 35°C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.
Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.
Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Redovno koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevu UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine.
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a to se posebno odnosi na djecu, trudnice, starije osobe i srčane bolesnike te bolesnike oboljele od šećerne bolesti.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre peškire, mokra spužva, kupke za noge itd.
Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovno i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomozite drugima
Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom valu s vašom porodicom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je neko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s ljekarom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite kurs prve pomoći kako biste naučili šta poduzeti u slučaju toplotnog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagovati.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi nižoj od 25ºC ili u frižideru.
Zatražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe pod vrućinom, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata, potrebna je medicinska pomoć.
Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Kad zvati hitnu pomoć?
Ako član vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću, suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite ljekara / hitnu pomoć.
Dok čekate na ljekara / hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone, uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 do 30ºC. Mjerite temperaturu tijela.
Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Kako vrućine djeluju na naš organizam?
Evo i objašnjenja HZJZ-a:
Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sistem hroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.
Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje pritisak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzrokovati opekotine, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosistema. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena.
Manjak tekućine može uticati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca.
Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.
Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.
U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utiče na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati. (Slobodnadalmacija.hr)
