Za tri godine na tržištu bi se mogao pojaviti lijek koji poništava ljudsko starenje, predviđaju znanstvenici s Harvarda. Ovu smjelu tvrdnju temelje na ohrabrujućim rezultatima ranih eksperimenata na miševima, na koje je dramatičan učinak pomlađivanja imao lijek nikotinamid mononukleotid (NMN).
Istraživači se nadaju da će testiranje lijeka na pacijentima u kliničkim ispitivanjima početi u idućih šest mjeseci.
“Nakon samo sedmicu dana liječenja, stanice starih miševa nisu se razlikovale od stanica mladih miševa. Ovo je najbliže sigurnom i učinkovitom lijeku protiv starenja, koji je možda samo tri do pet godina daleko od svog pojavljivanja na tržištu ako ispitivanja budu išla dobrim smjerom”, izjavio je vodeći znanstvenik prof. David Sinclair iz Harvard Medical School University of South Wales u Australiji i SAD-u za Sky News, prenosi Večernji.hr.
Kako je objašnjeno, lijek NMN djeluje tako da potiče nivo NAD+, koji pomaže u popravku DNK. Naime, akumulirana oštećenja DNK glavni su pokretač prirodnog starenja i ujedno primarni uzrok raka. Smanjivanje razine NAD+ u tijelu protokom godina znači da DNK nije učinkovito popravljen.
Nedavni rad koji naglašava svojstva NAD+ protiv starenja doveo je do toga da se danas brojni dodaci prehrani prodaju putem interneta – premda postoji malo dokaza kako male doze mogu zaustaviti starenje.
Osim kao potencijalni eliksir mladosti, NMN se istovremeno istražuje s nadom da bi mogao pomoći i pri slanju astronauta na Mars. U NASA-i, naime, vjeruju da postoji potencijal lijeka da zaštiti astronaute od posljedica zračenja na dugom putovanju na Crveni planet.
Klinička ispitivanja trebaju početi ove godine u Brigham and Women’s hospital u Bostonu.
Potraga za vječnom mladošću traje otkad je ljudskoga roda. Međutim, kad je u pitanju starenje i razvoj lijekova koji bi trebali utjecati na starenje, treba biti jako oprezan, upozorava svjetski priznati stručnjak prof. dr. sc. Gordan Lauc, redovni profesor na Zavodu za biohemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biohemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik uprave Genosa. Naime, već desetljećima je poznato da je moguće bitno produžiti životni vijek eksperimentalnih životinja na vrlo jednostavan način – značajnim smanjenjem količine hrane, takozvanom kalorijskom restrikcijom.
“Nekoliko značajnih otkrića gena za koje se pokazalo da produžuju životni vijek vinskih mušica na kraju su se pokazali mutacijama koje onemogućavaju iskorištavanje hrane. NMN i NAD su molekule koje su prvenstveno uključene u proces oksidacije hrane tako da mi se osobno čini da bi vjerovatni mehanizam djelovanja NMN bio kroz blokiranje oksidativne fosforilacije i posljedično smanjenje oštećenja DNK. Dakle, vjerojatno se radi o mehanizmu koji je sličan kalorijskoj restrikciji, a tu je problem što je ona povezana s izuzetno jakim osjetom gladi. A niko ne želi živjeti duže ako će sve to vrijeme biti stalno gladan”, objašnjava prof. Lauc i dodaje:
“No, naravno, nije moguće isključiti da se radi o nekom potpuno novom mehanizmu te stoga s nestrpljenjem očekujem rezultate najavljenih ispitivanja.
