COVID-19 okrenuo je život naopačke, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini.

Nevidljivi neprijatelj iz dana u dan odnosi živote, ali se malo ili nikako govori o tome da koronavirus utiče i na mentalno zdravlje ljudi.

Samo u prvih 15 dana aprila zabilježena su dva samoubistva Covid pacijenata. Pacijentica V. K. (53) stradala je 12. aprila nakon što je skočila s trećeg sprata zgrade UKC u Banjoj Luci.

Kako je tada saopćeno, V. K. je dan ranije hospitalizirana u Covid odjelu na trećem spratu.

Tri dana poslije, 15. aprila s prvog kata Infektivnog odjela KB u Bihaću skočio je 59-godišnji pacijent iz Velike Kladuše koji se, također, liječio od koronavirusa, piše Avaz.

Gotovo identičan slučaj dogodio se 17. novembra prošle godine u Sarajevu, kada je jedan pacijent starije životne dobi izvršio samoubistvo u Klinici za plućne bolesti KCUS-a Podhrastovi.

Strah i osjećaj izoliranosti oboljele tjeraju na očajnički čin. Psihologinja Alma Mahmutović kaže kako je virus preko noći ušao u naše živote te nam promijenio organizaciju života.

– Da bismo sačuvali zdravlje, postali smo robovi prisilnih mjera – kaže Mahmutović.

Prema njezinim riječima, psiholozi i stručnjaci su upozoravali da će Covid ostaviti dugotrajne posljedice.

– Sama karantena, koja je neophodna, apsolutno se može negativno odraziti na pojedinca i uzrokovati simptome posttraumatskog stresa, depresije, nesanice – kaže Mahmutović.

Dodaje kako ne trebamo zaboraviti ni ekonomski aspekt – gubitak posla, jer se stvara zabrinutost za egzistenciju.

Razmišljanje o eventualnom gubitku posla šteti našem zdravlju. Mahmutović ističe kako ni po završetku širenja virusa problemi neće nestati, jer će ljudima biti neophodna pomoć.

– Dugotrajni problem koji će biti izražen je opsesivno-kompulsivni poremećaj. Dakle, to će biti opsesija zarazama. Ja sam imala nekoliko pacijenata koji su imali probleme s pretjeranim čišćenjem. Uz sve to ide i anksioznost – govori psihologinja i dodaje kako mnogi ljudi već pate od anksioznosti, koja je zbog virusa još izraženija.

Ona nadalje kaže da se ne smije zaboraviti ni problem kronične usamljenosti.

– To se iznjedrilo iz društvene izolacije. Moramo biti sami u kućama, imamo restriktivne mjere. Počinjemo razvijati osjećaj nedostatka smisla života, negativne misli i to predstavlja jedan veliki problem – kaže ona.

Napominje kako bi svaka osoba nakon prebolovanog koronavirusa, posebno ako je bila neophodna hospitalizacija, trebala posjetiti stručnjaka.

– Strah je okidač koji nas dovodi do neželjenih reakcija. Bilo je slučajeva da se ljudi nisu mogli izboriti s tim da prihvate da uopće imaju COVID-19, pa su izvršili samoubistvo, što govori da je to ozbiljan psihološki utjecaj na pojedinca.

Psiholozi su tu, dođite, porazgovarajte. Sve nas je uhvatio ovaj nesretni virus – zaključuje Mahmutović Prema statističkim podacima iz entitetskih institucija, u 2020. godini, kada je službeno i počela pandemija, povećan je broj izvršenih samoubistava u odnosu na godinu ranije.

U Bosni i Hercegovini je u 2020. samoubistava izvršilo 411 osoba, od čega 193 u Federaciji BiH, a 218 u Republici Srpskoj. MUP RS evidentiralo je 218 samoubistava, što je za 7,9 posto više u odnosu na 2019. godinu.

Prema podacima Federalne uprave policije, u prošloj godini su u FBiH zabilježena 193 slučaja samoubistava.

Broj izvršenja ovog čina je za 2,6 posto veći u odnosu na 2019. godinu. U prva dva mjeseca 2021. godine u BiH je 65 osoba izvršilo samoubistava, od čega 31 u RS, a 34 u FBiH.