Svi znaju kako je san važan za normalno funkcionisanje organizma i kako je potrebno spavati sedam do osam sati svaki dan. S druge strane ni previše spavanja nije dobro jer može biti povezano s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema i stanja.
Posljedice dugotrajnog spavanja su tako razne bolesti, ali i depresija te bolovi u dijelovima tijela. Kako do toga ne bi došlo, potrebno je posjetiti ljekara.
Koliko spavanja je previše?
Potrebni sati sna ovise o životnoj dobi osobe te nisu isti kod djece i kod odraslih osoba. Novorođenčad tako spava između 10 i 12 sati, dok je odraslima potrebno puno manje sna. Ipak, kod stresnih situacija je tijelu potrebno nešto više sna kako bi se odmorilo, kao što će i kod nekoliko neprospavanih noći biti potrebno više odmora idućih dana.
Predugo spavanje najčešće počinje još u djetinjstvu, a nekada se pojavljuje i tokom života pod uticanjem vanjskih faktora. Smatra se kako je kod odraslih osoba normalno spavati do devet sati dnevno, a sve više od toga je previše. Ljudi koji dugotrajno spavaju trebaju svaku noć oko 12 sati sna, prenosi N1.
Zašto neki ljudi spavaju predugo?
Predugo spavanje se naziva još i hipersomnija, a to je pojava suprotna od nesanice, a ovo stanje upućuje i na mogućnost nekih bolesti kao što su depresija ili tjeskoba te može biti i simptom narkolepsije (hronični poremećaj spavanja s napadima spavanja).
Još jedan razlog predugog spavanja je i apneja u snu kod koje dolazi do prekida sna i čestih buđenja pa ovi ljudi imaju potrebu i duže spavati. S druge strane, postoje i medicinski problemi zbog koji ljudi više spavaju. Također, do dugotrajnog spavanja može doći i zbog problema sa štitnjačom, sa srcem ili zbog određenih lijekova.
Dakle, dugotrajno spavanje se može javiti kao posljedica:
-depresije
-narkolepsije
-apneje
-problema sa štitnjačom ili srcem
-zbog određenih lijekova
Zašto je dugotrajno spavanje loše?
Konstantno predugo spavanje može uticati na pojavu nekih bolesti kao što su: glavobolja, depresija, bolesti srca, dijabetes, pretilost, bol u leđima, a može uzrokovati i probleme s pamćenjem te smanjenu energiju.
Predugo spavanje navečer tako utiče na probleme koji se javljaju po danu, a jednako tako što se duže spava, to je i veća potreba za odmorom preko dana. Nekoliko dana predugog spavanja neće imati štete za organizam, ali ako se ovo stalno ponavlja i traje duže od šest sedmica, potrebno je potražiti pomoć.
Kada je vrijeme za posjetu ljekaru?
Kada se pojavljuju neka od neželjenih stanja kao posljedica dugotrajnog spavanja, potrebno je posjetiti ljekara. Ljekar može tražiti vođenje dnevnika spavanja, ali i preporučiti posebne pretrage u klinikama gdje se proučava funkcionisanje mozga za vrijeme spavanja kako bi se otkrio uzrok problema predugog spavanja. Jednom kada se otkrije uzrok, on se može liječiti, a samim time će se vremenom i spavanje vratiti u normalu.
Kako spavati dovoljno, a ne previše?
Prije svega obratite pažnju zašto spavate duže i postoji li neki obrazac koji se ponavlja. Jednako tako, pomoći može i odlazak u krevet uvijek u isto vrijeme te ne korištenje nikakvog ekrana barem sat vremena prije spavanja. Pomoći može i smanjena konzumacija kofeina ili alkohola koji bitno utiču na kvalitetu sna, a samim time i na vrijeme spavanja.
Zaključak
Dakle, odrasle osobe bi trebale svaki dan spavati između sedam i osam sati. Premalo ili previše sna nije dobro za organizam, a jednako tako može uzrokovati i brojna stanja. Posljedice dugotrajnog spavanja mogu biti dijabetes, bolesti srca, ali i depresija te glavobolje. Potrebno je voditi dnevnik spavanja kako bi se vidjelo u čemu je problem, a potom i posjetiti ljekara te promijeniti neke navike kako bi spavanje bilo pod kontrolom. (Tuzlanski.ba)
