Med je jedan od najcjenjenijih prirodnih proizvoda još od davnih dana, a koristi se ne samo kao prirodni proizvod i zaslađivač, već i u tradicionalnoj medicini kao pomoć pri liječenju različitih stanja, od ublažavanja kašlja i grlobolje do zarastanja rana.
Danas poznajemo otprilike 300 različitih vrsta meda. Med se više od 80 posto sastoji od ugljikohidrata, a nešto manje od 20 posto od vode. Studijama je otkriveno više od 600 komponenti u medu koje imaju potencijalno blagotvorno dejstvo na čovjekovo zdravlje.
Što se tiče sastava ugljikohidrata, dominira fruktoza, nakon čega slijede glukoza, maltoza i ostali šećeri. Od vitamina dominiraju vitamini B grupe i C vitamin, a od minerala kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor, natrijum i drugi. Uz to obiluje bioaktivnim komponentama poput flavonoida i polifenola.
Vrste meda
Bagremov med
Svijetle boje, vrlo slatkog i ugodnog ukusa zbog visokog udjela fruktoze, a niskog udjela saharoze. Često se koristi kao dodatak čajevima. Smatra se da ima protivupalno dejstvo, djeluje blagotvorno na jetru i probavni sistem.
Žalfijin med
Svijetložut, ugodnog ukusa. Deluje blagotvorno na proces probave i čitav probavni sistem, ima antioksidativno dejstvo zbog čega ima pozitivan učinak na kardiovaskularni sistem. Pomaže u liječenju rana, borbi protiv prehlade, grlobolje i kašlja. Djeluje tako da olakšava iskašljavanje i pospješuje izbacivanje sluzi iz organa za disanje.
Kestenov med
Tamne boje, gotovo smeđe. Ima posebnu aromu, mrvicu gorkast ukus. Pomaže kod prehlada i kašlja, bronhitisa, ima antimikrobna, antibakterijska i antiseptička svojstva. Bogat vitaminima B grupe i vitaminom C.
Livadski med
Med od raznog livadskog cveća. Pomaže u borbi protiv infekcija, bogat antioksidansima, pomaže u zarastanju rana, deluje blagotvorno na probavni sistem.
Lavandin med
Bogatog ukusa, boja se može razlikovati od svjetlije prema tamnijoj. Kao i ostale vrste, pomaže u funkcionisanju gornjih disajnih puteva, deluje blagotvorno kod bronhitisa i kašlja. Ima umirujuće dejstvo, pomaže probavi i smanjenju nadutosti.
Jeste li znali?
Pčele proizvode med više od 150 miliona godina.
Za pola kilograma meda treba 556 pčela i dva miliona cvjetova.
Med se nikada ne pokvari.
Zbog visokog udjela fruktoze, med je 25 posto slađi od šećera.
Da bi napravile med, pčele skladište sakupljeni nektar u saće, a zatim ga isparavaju mašući krilima.
Prije nego što su se razvile biologija i botanika, ljudi su mislili da se cvijetni nektar pretvara u med posebnom čarolijom.
Med je osnovna hrana pčela. Razlog zbog kojeg su medonosne pčele toliko zauzete skupljanjem nektara s cvjetova jeste stvaranje dovoljnih zaliha hrane za svoju koloniju tokom zimskih mjeseci.
Med ima sličan sastav antioksidansa zdravih za srce poput špinata, piše Ordinacija.
