Do stvaranja topline u tijelu dolazi iz okoliša i metabolizma. Otpuštanje topline iz tijela se odvija preko kože, bilo isijavanjem, znojenjem ili prijenosom topline kroz tjelesne tekućine.

Toplotni poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja topline, a njihovi učinci najčešće se vide kroz dehidraciju.

Vrućine najčešće izazivaju toplotni osip, grčeve iscrpljenost i toplinski udar, piše mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva na Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, piše Večernji list.

Toplotni osip nastaje prekomjernim znojenjem za vrijeme velikih vrućina. Kod njega najbolje će vam pomoći hlađenje mlakom vodom ili visoki hlad. Najčešće se javlja na vratu, preponama i prsima, a bitno je ova područja što je više moguće održavati suhim.

Toplotni grčevi najčešće zahvaćaju ruke, noge ili trbuh, a javljaju se zbog obavljanja težih fizičkih aktivnosti. Najbolje ćete sebi pomoći tako što prestanete obavljati aktivnosti koje trenutno radite. Potrebno je biti puno tekućine, a ukoliko grčevi traju preko sat vremena, morali biste se javiti svojem ljekaru.

Toplotna iscrpljenost se razvija zbog nedovoljnog unošenja tekućine, a može se javiti i nekoliko dana nakon izlaganja jakom suncu.

Najpodložniji su joj fizički radnici poput poljoprivrednika ili radnika na otvorenom gradilištu. Kod toplotnog udara, najbitnije ga je prepoznati na vrijeme jer u suprotnome može dovesti do težih oštećenja organizma.

Događa se uslijed gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature i hladnog znoja. Simptomi toplotnog udara su crvena i suha koža, jaka glavobolja, mučnina, ubrzani puls te visoka temperatura tijela.