Iako je donedavno još bilo prilično hladno i kišovito, u zadnjih nekoliko dana naglo je zatoplilo. Temperature su od ponedjeljka ‘skočile’ preko 30 stepeni što može uzrokovati brojne zdravstvene probleme

Državni hidrometeorološki zavod objavio je na svojoj stranici preporuke ljudima kako što lakše izdržati velike vrućine koje su već počele. U ponedjeljak su temperature skočile preko 30 stepeni, a tako će se nastaviti do kraja sedmice, stoga je bitno pobrinuti se za svoje, ali i zdravlje naših bližnjih.

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tokom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i roletne (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.

Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.

Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.

Potražite sjenu.

Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.

Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomozite drugima

Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana

Razgovarajte o toplotnom udaru s članovima porodice. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

Ako je neko koga poznajete pod rizikom pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

Ako uzimaju lijekove, provjerite s ljekarom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svako mora znati kako reagovati

Ako imate zdravstvene probleme

Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova

Ako se vi ili drugi osjećaju loše

Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.

Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.

Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Idućih nekoliko dana bit će izrazito jak i UV indeks pa ne zaboravite kreme za sunčanje s visokim faktorom, laganu odjeću koja će vas dovoljno pokriti od sunca i šešire kako ne biste dobili opekotine.

DHMZ također savjetuje da ukoliko vaš član porodice ili neko kome pomažete imaju vruću suhu kožu, delirij, imaju grčeve ili su bez svijesti, odmah zovite Hitnu pomoć. Dok čekate Hitnu smjestite čovjeka u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite mu noge i kukove, maknite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem kao što su oblozi na vrat, pazuhe i prepone. Ako je čovjek bez svijesti, postavite ga u bočni položaj. (24sata.hr)