Naučnici su utvrdili da stopa rizika od suicida i depresije raste kako raste stopa zagađenosti te da bismo smanjenjem onečišćenja u gradovima mogli smanjiti rizik od depresije i do 15 posto

Život u zagađenim gradovima nosi puno veći rizik od depresije, pa i od samoubistva jer otrovi mogu oštetiti mozak, pokazuju nova istraživanja. Naučnici sa Univerziteta u Londonu su analizirali studije o dugoročnom udisanju zatrovanog zraka na mentalno zdravlje ljudi u 16 različitih zemalja i utvrdili da je stopa rizika od suicida i depresije rasla kako raste stopa zagađenosti.

Smatra se da na to, među ostalim, utiču otrovne čestice koje emitiraju automobili i industrija, koje kroz uzdah prodiru u krvotok ili utiču na nivo hormona stresa, a oboje je povezano s lošim mentalnim zdravljem. Analiza je pokazala da je prosječna izloženost sitnim otrovnim česticama, koja se iskazuje kao ‘particulate mater’ (PM) od 2,5  (što odgovara najsitnijim česticama) bila 44 mikrograma po kubnom metru (ug/m3). Na svakih 10 ug/m3 iznad ove količine, bilo je oko 10 posto više slučajeva depresije i dva posto više samoubistava.

Nivo onečišćenja kretao se od 114 do 97 u Delhiju, Indiji i Bangladešu, do samo šest u Ottawi, Kanadi i Wellingtonu, te Novom Zelandu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se zagađenje održava ispod 10ug/m3, no više od 90 posto zemalja premašuje taj nivo.

U britanskim gradovima, prema procjenama, prosječna izloženost ljudima u obliku čestica je 12,8ug / m3.

Istraživači procjenjuju da bi snižavanje prosječne razine onečišćenja zraka na granicu WHO-a moglo smanjiti rizik od depresije u stanovnicima britanskih gradova za otprilike 2,5 posto, dok bi smanjivanje globalne izloženosti PM 2.5 sa sadašnjih 44ug/m3 na 25ug/m3 moglo rezultirati smanjenjem rizika od 15 posto u cijelom svijetu.

Vodeća autorica istraživanja dr. Isobel Braithwaite kaže kako su istraživači pronašli konzistentne rezultate u svim istraživanjima koje su pratile odnos između dugotrajne izloženosti onečišćenju zraka i depresije, čak i nakon prilagođavanja mnogim drugim čimbenicima koji bi mogli objasniti povezanost.

Otkrića su objavljena u časopisu Health Perspektive.

WHO procjenjuje da više od 80 posto svjetskog gradskog stanovništva udiše opasne nivoe onečišćenja zraka te da je to uzrok oko sedam miliona prijevremenih smrti godišnje u svijetu. Zagađenje potiče i porast degenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije, tvrde stručnjaci.

Valja dodati da i neka prethodna istraživanja već su pokazala da zagađenje zraka negativno utiče na kognitivne sposobnosti učenika.

Sve negativne strane zagađenog zraka

– Izloženost zagađenju dovodi do manjeg IQ-a kod djece: Istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji, San Francisco, otkrili su u maju 2019. da djeca koju su rodile majke koje žive u zagađenim područjima imaju IQ koji je do sedam bodova niži od onoga kod djece koja žive u mjestima u kojima se vodi računa o čistoći zraka.

– Smanjuje sposobnost pamćenja kod djece: Istraživači Instituta za globalno zdravlje iz Barcelone otkrili su da su dječaci koji su izloženi većoj razini PM2.5 još u maternici, bili lošiji na testovima pamćenja do 10. godine.

– Usporava razvoj djece: Mladi koji žive u blizini psaobraćajnih cesta dvostruko češće su slabiji u testovima  komunikacijskih vještina u dojenačkoj dobi, otkrili su istraživači Nacionalnog instituta za zdravlje djeteta Eunice Kennedy Shriver u aprilu ove godine. Istraživanje je pokazalo da je kod njih vjerovatnije da će imati i lošiju koordinaciju ruke i oka.

– Dovodi do anksioznosti kod djece: Naučnici sa Univerziteta u Cincinnatiju tvrde da zagađenje može promijeniti strukturu dječjeg mozga i dovesti do povećanja stope anksioznosti.

– Skraćuje život: Djeca rođena danas izgubit će gotovo dvije godine života zbog zagađenja zraka, navodi se u izvještaju američkog Instituta za zdravstvene učinke sa Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji iz ove godine.

– Povećava rizik od autizma: Istraživači sa Univerziteta Monash u Australiji otkrili su da mladi koji žive u visoko zagađenim dijelovima Šangaja imaju 86 posto veće šanse za razvoj poremećaja iz spektra autizma.

– Uzrokuje astmu kod djece: Četiri miliona djece širom svijeta godišnje razvije astmu zbog zagađenja u saobraćaju, pokazalo je veliko istraživanje stručnjaka sa Univerziteta George Washington. Iako su podijeljeni oko toga šta uzrokuje astmu, nema razlike u mišljenju da izlaganje zagađenju u djetinjstvu povećava rizik od oštećenja pluća.

– Utiče na nakupljanje masti: Stručnjaci sa Univerziteta u Južnoj Kaliforniji otkrili su lani da su desetogodišnjaci koji su živjeli u zagađenim područjima kad su bili bebe bili u prosjeku oko kilogram teži od onih koji su odrasli u mjestima gdje postoje čistači zraka. Zagađivanje dušikovim dioksidom moglo bi poremetiti proces sagorijevanja masti, pojašnjavaju naučnici.

– Dovodi do fertiliteta kod žena: Naučnici sa Univerziteta u Modeni (Italija) objavili su u maju 2019. kako vjeruju da se zagađenje ubrzava propadanje jajašaca kod žena, baš kao i pušenje. Pokazalo se da gotovo dvije trećine žena koje udišu zagađen zrak imaju nisku ‘rezervu’ jajašaca.

– Povećava rizik od spontanog pobačaja: Naučnici sa Univerziteta u Utahu u januaru su objavili istraživanje koje ukazuje na to da trudnice koje žive u područjima s visokim zagađenjem imaju oko 16 posto veću vjerovatnoću da će doživjeti pobačaj.

– Raste rizik od raka dojke: Naučnici sa Univerziteta u Stirlingu otkrili su da kod žena koje rade na istom saobraćajnom mostu postoji visoki rizik da će oboljeti od raka dojke u roku od tri godine od zaposlenja. Pretpostavlja se da je uzrok tome činjenica da zagađenja isključuju BRCA gen, koji je zadužen za zaustavljanje rasta tumora.

– Oštećuje spermu: Brazilski naučnici sa Univerziteta u Sao Paulu otkrili su da miševi izloženi toksičnom zraku imaju manje sperme i lošije je kvalitete u poređenju sa spermom miševa koji su udisali čisti zrak od rođenja.

– Uništava spolnu želju: Istraživači sa Univerziteta Guangzhou u Kini otkrili su da su štakori izloženi zagađenju zraka imali više problema s postizanjem seksualnog uzbuđenja.
Pretpostavlja se da zagađenje tako djeluje i na ljude, jer udisanje otrovnih čestica može pokrenuti upalu u krvnim žilama i dovesti do toga da genitalije ostanu s manje kisika, što utiče na mogućnost da muškarac postigne seksualno uzbuđenje. Još jedno kinesko istraživanje u februaru je pokazalo da muškarci koji žive uz glavne ceste imaju veću vjerojatnoću da će imati poteškoća s erekcijom. (24sata.hr)