Najvažnije je znati šta jedemo, a riža je namirnica o kojoj postoji puno mitova.

Žitarica iz tropskih i suprtopskih predjela Afrike i Azije već je godinama u središtu polemika – dok je polovini čovječanstva osnovna hrana, drugi je proglašavaju “prehrambenom prevarom” jer je puna ugljenih hidrata te pridonosi debljanju.

No, što je prava istina? Naime, sve se svodi na to koji tip riže jedete, objašnjavaju nutricionisti. Bijela riža se smatra “nutritivno lošom”, jer se dobija ljuštenjem ovojnice zrna, zbog čega je njena hranjiva vrijednost manja.

U procesu mljevenja se uklanjaju mekinje i klice, što joj oduzima vitamin B, željezo i vlakna. Iako se naknadno obogaćuje željezom i B vitaminom, vlakna se u nju nažalost ne mogu vratiti.

Smeđa riža je ista stvar kao i bijela, no ona je ipak “cijelozrnata žitarica”, jer je njoj uklonjena samo vanjska nejestiva opna te je bolji izbor vlakna, vitamina E i antioksidansa. Tako se u jednoj šoljici kuvane smeđe riže nalazi oko 3,5 grama vlakna, a ista količina bijele riže sadrži manje od 1 gram. Osim toga, studije pokazuju da dio rižina zrna poznat kao subaleuronski sloj može pružati zaštitu od visokog krvnog pritiska i ateroskleroze, a on se nalazi samo u smeđoj riži.

Takođe, dokazano je kako mijenjanjem smeđe za bijelu rižu ljudi smanjuju svoj rizik od dobijanja dijabetesa tipa 2. Ipak, jednu stvar treba imati na umu – većina ljudi misli kako je smeđa riža sinonim za cijelozrnatu, no tehnički cijela zrna riže mogu biti različitih boja, zavisno o sorti žitarice.

A što je s divljom rižom? Ona je žitarica koja raste na vodi te ima nešto više proteina od smeđe riže, a studije pokazuju kako ima najbolji učinak na snižavanje nivoa holesterola. Iako su smeđa i divlja riža svakako bolji odabir od bijele, nutricionisti upozoravaju kako je bolje ne kupovati njihove mješavine, jer najčešće sadrže visoku količinu soli.

Prema dimenzijama, riža se obično dijeli u tri velike skupine, a veličina zrna nema uticaja na nutritivnu vrijednost:

Riža dugog zrna – 3-5 puta je duža nego šira. Zbog amiloze u zrnu, pri kuvanju se ne sljepljuje i stvara rastresitu strukturu, pa je pogodna za salate i pržena jela s rižom.

Riža srednje dugog zrna – otprilike su dvostruko duža od svoje širine i sadrže podjednake količine amiloze i amilopektina. Nakon kuvanja, zrna su ipak sklonija sljepljivanju.

Riža kratkog zrna – ima više amilopektina, pa su zrna zdepasta, okruglasta i ljepljiva. Takva riža pogodna je za rižota, sushi i deserte na bazi riže. (kolektiv.me)