U slučaju da se borite sa štitnom žlijezdom, donosimo vam nekoliko korisnih savjeta vezane za prehrambene navike.
Štitna žlijezda je hormonalni organ koji je smješten sa prednje strane vrata. Ona je sastavni dio endokrinog sistema. Vrlo je važna jer podržava brojne tjelesne funkcije, kao što su temperatura tijela, brzina metabolizma i nivo energije.
Najčešći poremećaj rada štitne žlijezde je hipotireoza ili slaba funkcija štitnjače. Hipotireoidizam je obično uzrokovan autoimunim odgovorom poznatim kao Hašimotova bolest, ili sa autoimunim tiroiditisom, piše Klix.ba.
Kao i kod svih autoimunih bolesti, tijelo greškom identifikuje sopstvena tkiva kao napadača i napada ih sve dok se organ ne uništi. Ovaj hronični napad na kraju spriječava štitnu žlijezdu da proizvede adekvatne nivoe T3 i T4, koji su neophodni da bi tijelo pravilno funkcionisalo.
Hipertireoidizam ili preaktivna funkcija štitnjače je još jedno uobičajeno patološko stanje ovog organa. Najčešća forma je Gravesova bolest u kojoj autoimuni odgovor organizma uzrokuje da štitna žlijezda proizvodi previše T3 i T4.
Važno je svakodnevno unositi hranu bogatu Selenom
Selen je neophodna komponenta enzima odgovornih za pretvaranje T4 u T3 i bez adekvatnog nivoa selena ne bi bilo aktivacije tiroidnog hormona. Selen balansira jod, jer previsoki nivoi joda dovode do uništenja ćelija štitne žlijezde. Važno je svakodnevno unositi hranu bogatu selenom, kao što su orašasti plodovi, konzervisana tunjevina, masne ribe kao što su losos, skuša, sardina.
Goitrogeni
Mnogi naučni časopisi tvrde da bi oni s poremećajima štitne žlijezde trebalo da izbjegavaju povrće kao što su kupus, kelj, prokelj, brokoli i karfiol. To je zato što oni sadrže prirodne hemikalije koje se nazivaju goitrogeni i koje mogu da utiču na proizvodnju tiroidnih hormona. Međutim, rizik je nizak ako konzumirate ove vrste povrća u umjerenim količinama. Također se preporučuje da se kuha ili pari povrće, jer deaktivira goitrogene.
Vitamin D
Adekvatan nivo vitamina D povezuje se s manjom vjerovatnoćom razvoja Hašimotove bolesti. Nivo vitamina D treba provjeravati u redovnim intervalima. Glavni izvori vitamina D uključuju ulje jetre bakalara, masnu ribu, punomasno mlijeko, jaja, ali i sunčevu svjetlost. (Ddl.rs)
