Gubitak centimetara oko struka jedna je od stalnih muka svih ljudi. Neki su isprobali sve, od vježbanja do plastične hirurgije. Međutim, naučnici su nedavno otkrili da flora crijeva također igra ulogu u definisanju mjerenja na ovom području tijela, koliko god to teško vjerovati, piše Bright Side.
Crijevna flora101
Ovako stručnjaci nazivaju skup bakterija koje žive u našim crijevima. Svako od nas domaćin je oko 100 milijardi, od kojih gotovo svi nastanjuju debelo crijevo. Razvijaju se od rođenja i obično su bezopasni kada održavaju ravnotežu. Međutim, oni mogu prouzrokovati probleme kad izgube krhki balans ako prođu kroz neke izmjene zbog kojih se množe ili nestaju, prenosi Tuzlanski.ba.
Oni čine neku vrstu druge DNK jer svako od nas nosi otprilike 40 biliona bakterijskih ćelija, dok naša tijela čine samo 30 biliona drugih vrsta ćelija. Budući da su toliko obilne, bakterije iz crijeva značajno doprinose ljudskom zdravlju, jer je njihova glavna funkcija apsorbiranje svih hranjivih sastojaka koje se nalaze u hrani. A njihov posao se tu ne završava.
Oni su povezani sa našim tjelesnim funkcijama na mnoštvo drugih načina: Podstiču proizvodnju vitamina, poput vitamina B, K kompleksa i različitih aminokiselina. Oni hvataju potrebne minerale, poput magnezijuma i željeza. Pomažu tijelu da se brani od virusa i drugih opasnih bakterija, „podučavajući“ crijevne bakterije da identificiraju koji sojevi pripadaju tijelu. Metaboliziraju određene ugljikohidrate, čineći ih probavljivim za ljude. Osim toga, oni fermentiraju one koje ne mogu metabolizirati i koordinirati ispravan tranzit crijeva.
Glavni posao bakterija je zaštita zdravlja ljudi. Međutim, prekomjerna težina ima mnogo negativnih zdravstvenih efekata. Pa kako nam mogu pomoći i u razvoju pretilosti? Čini se da su neke studije našle odgovor, iako je još rano za donošenje konačnih zaključaka, tvrde njihovi autori. Crijevne bakterije su odgovorne za izvlačenje energije iz hrane. Prema istraživanjima, kapacitet apsorpcije hranjivih sastojaka može varirati od osobe do osobe, jer sastav crijevne flore kod svakoga od nas raste različito.
Još jedno istraživanje sprovedeno je da bi se utvrdila veza između različitih mikrobiota crijeva u ljudima, gojaznosti i koji agensi su uticali na sastav bakterija. Feces 393 para blizanaca uspoređen je da bi se utvrdilo igra li genetika ulogu. Koristili su ovu vrstu uzorka jer fekalna tvar nosi stanice koje otkrivaju mikrobiotu crijeva. Zaključili su da geni utječu samo na 1/5 tranzita crijeva, dok su za uzroke u okolišu odgovorni 68% promjene u ekosistemu bakterija.
Ove su analize također zaključile da flora crijeva sudjeluje u procesu skladištenja masti u tijelu, tako da efikasnija vrsta mikrobiote crijeva, ona koja bolje apsorbira hranjive tvari, također može uzrokovati debljanje i povećanje u visini. Pored toga, utvrđeno je da dijeta s visokim udjelom masti može izmijeniti mikrobiom i učiniti ga sklonijim razvoju pretilosti. Ove bakterije takođe imaju 6% utjecaja na varijaciju triglicerida i 4% na promenu holesterola.
Međutim, iako je visok nivo masnoće u tijelu jedan od glavnih faktora rizika za srčane probleme, drugo istraživanje sugeriše da postoji bliska povezanost između flore crijeva i ponašanja kardiovaskularnog sistema. Iako su ovo samo početna ispitivanja, ljekari koji su ih proveli otkrili su i da stanja poput hipertenzije mogu biti povezana sa malom raznolikošću i malim brojem bakterijskih zajednica. To su testirali tako što su bakterije ljudi sa stanjem premjestili na zdrave pojedince, koji su počeli pokazivati viši krvni pritisak.
Flora crijeva je također povezana s rastom aterosklerotskog plaka, koji blokira arterije u procesu poznatom kao ateroskleroza, olakšavajući rast i rupturu navedenog plaka. Konačno, izmijenjena mikrobiota može utjecati na sposobnost arterija da se šire i omogućiti protok krvi, pogoršavajući stanje.
Kako spriječiti ove zdravstvene probleme?
Učinci neravnoteže crijevne flore u ljudskom tijelu još uvijek su podvrgnuti proučavanju. Dobra vijest je da, za razliku od dobi i genetike, faktori rizika koji se odnose na bakterije u crijevima mogu se izmijeniti. Liječnici u suštini preporučuju usvajanje zdravog načina života, istovremeno zadržavajući fokus na zdravoj prehrani.
Smanjite potrošnju šećera i masti izbjegavajući prerađenu hranu, jer ona potiče rast štetnih kolonija bakterija. Odlučite se za voće i povrće (5 porcija dnevno), kao i hranu koja je bogata vlaknima, jer sadrže složene ugljikohidrate koji pomažu korisnim bakterijama da cvjetaju. Pijte puno vode da biste sačuvali tijelo nečistoće. Jedite male količine hrane nekoliko puta na dan. Crijeva se čiste svaka 2 sata.
Konzumirajte prebiotike, hranu s hranjivim sastojcima koji hrane dobre bakterije. Među njih možete uključiti banane, češnjak, artičoke i još mnogo toga. Uzimajte probiotike, koji su hrana ili suplementi koji sadrže žive mikroorganizme koji poboljšavaju vaše zdravlje ako se uzimaju u adekvatnim količinama. Jogurt, kefir, kombuča, kiseli kupus i drugi fermentirani proizvodi dio su ove liste. (Tuzlanski.ba)
