Sjedenje je nezdravo i svima koji zbog različitih razloga dnevno sjede 5-6 ili više sati savjetuje se redovno ustajanje, istezanje i provođenje vježbi koje smanjuju negativne posljedice sjedenja.

Piše: Zorana Jagodić

Sjedenje je povezano s povećanim rizikom kardiovaskularnih bolesti, koje su prvi uzročnik preuranjene smrti u svijetu. Međutim, je li svako sjedenje jednako štetno?

Istraživanje provedeno na Univerzitetu Columbia pokazala je da ipak nema svako dugotrajno sjedenje jednako loše posljedice: sjedenje tokom slobodnog vremena (poput sjedenja i gledanja televizora) izaziva značajno veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrti od dugotrajnog sjedenja na radnom mjestu.

U realizaciji istraživanja učestvovalo je 3500 ispitanika, a istraživanje je provedeno u periodu od 8,5 godina. Uz navedeno, potvrđeno je i da umjereno do intenzivno vježbanje može smanjiti ili dokinuti štetne efekte sjedenja i gledanja televizora.

Sjedenje na poslu i sjedenje pred televizorom

„Naše istraživanje je pokazalo da srčano zdravlje značajno ovisi o tome kako provodite svoje slobodno vrijeme. Čak i ako imate posao koji zahtijeva dugotrajno sjedenje, sjedenje pred televizorom u slobodno vrijeme zamijenite intenzivnim treninzima te ćete time smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti“, navodi jedan od autora istraživanja, Keith M. Diaz.

Kako stoji u zaključku istraživanja, osobe koje su u slobodno vrijeme najviše gledale televizor (4 i više sati na dan) imaju za 50% veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti od onih koji gledaju televizor 2 sata i manje na dan.

Istovremeno, kad su upoređeni ispitanici koji su na radnom mjestu sjedili naviše s onima koji su sjedili najmanje nije bilo značajnih razlika u riziku od razvoja navedenih bolesti.

Vježbanje pomaže!

Redovno vježbanje može puno pomoći. Čak i oni koji provode najviše vremena pred televizorom mogu s redovnom tjelesnom aktivnošću smanjiti rizik od srčanih bolesti, infarkta i moždanog udara. Nije primjećen značajno povećan rizik od srčanih bolesti, infarkta i moždanog udara kod osoba koje su gledale televizor 4 sata i više dnevno, ali uz to i sedmično radile 150 i više minuta intenzivnog treninga.

Problem kod dugotrajnog gledanja televizora je taj što se ono odvija u trajanju od nekoliko sati bez ikakvih prekida poput ustajanja, šetanja i slično. Jedina aktivnost koja se najčešće događa tokom dugotrajnog gledanja televizora je večernji obrok koji je često obilan, a potom i pojačan grickalicama i gaziranim pićima.

Sjedenje na poslu je često prekidano izlascima s posla, odlascima na sastanke ili druženjima s kolegama s posla, ali i pauzom tokom radnog vremena kada većina zaposlenih napušta svoje mjesto i u periodu pauze odlazi u šetnju do restorana ili trgovine po hranu za ručak.

Pokušajte izračunati koliko sedmično sati provedete pred televizorom i kako izgleda vaše vrijeme kad sjednete pred televizor (šta jedete i pijete?) i bit će vam jasno trebate li ustati i pokrenuti se umjesto ljenčarenja pred ekranom. (Fitness.com.hr)