Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Globalna epidemija hepatitisa: Mnogi nisu ni svjesni da su nositelji virusa

Preuzmite sliku

Broj zaraženih hepatitisom u stalnom je porastu, a više od 325 milijuna inficiranih nije svjesno toga da su nositelji virusa ili nemaju pristup lijekovima koji su im od životne važnosti, stoji u saopštenju Svjetske zdravstvene organizacije objavljenom u petak. 

U prvom globalnom izvješću o ovoj zaraznoj bolesti WHO navodi da su milioni ljudi zaraženi virusom hepatitisa u opasnosti od postupnog razvoja hroničnih bolesti jetre, karcinoma i od preuranjene smrti te da je neophodno potrebno što prije poduzeti testiranja i odgovarajuće liječenje.

“Virusni hepatitis postao je velik problem i izazov za zdravstvene radnike koji zahtijeva hitnu akciju”, rekla je direktorica WHO-a Margaret Chan.

Većina slučajeva hepatitisa izazvana je virusima koji napadaju jetru, a označeni su slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Od navedenih tipova virusa hepatitisa najčešći su i najopasniji hepatitis tipa B i hepatitis C, koji su odgovorni za 96 posto smrtnih ishoda. Stanje dodatno komplicira činjenica da se, poput mnogih drugih bolesti jetre, često otkrivaju kad su već u uznapredovaloj fazi. Pacijent često nema simptoma ili su oni sasvim blagi i mogu se pripisati raznim virozama i prehladama.

Hepatitis C može biti akutna ili hronična bolest. Akutna se vrlo rijetko dijagnosticira jer je bez simptoma i pacijent se u potpunosti oporavi. No kod 80 posto zaraženih akutna se bolest razvije u hroničnu bolest jetre iz čega se razvijaju ciroza ili karcinom. Kod velike većine pacijenata bolest se otkriva slučajno, pri rutinskoj kontroli krvi. Zato se ovo oboljenje i naziva “tihi ubojica”.

Hepatitisom B i C moguće se zaraziti tijekom porođaja (prijenos s majke na dijete), spolnim odnosom sa zaraženim partnerom, dijeljenjem igala, šprica i ostale opreme za injiciranje droga, dijeljenjem pribora za osobnu higijenu sa zaraženom osobom (npr. četkica za zube ili grickalica), direktnim kontaktom s krvi ili otvorenim ranama zaražene osobe te izlaganjem krvi ubodom na iglu i ostalim oštrim instrumentima.

Osobe zaražene hepatitisom B do kraja života moraju uzimati terapiju interferonom, lamivudinom i adefovirom. Hepatitis C liječi se relativno brzo, ukoliko se na vrijeme otkrije, no globalni je problem to što su lijekovi za ovu bolest nekim pacijentima nedostupni jer su jako skupi.

Direktor Odjela WHO-a za globalni program liječenja HIV-a i hepatitisa Gottfried Hirnschall kazao je da ova svjetska institucija surađuje s vladama, proizvođačima lijekova i industrijom koje se bave dijagnostikom na jednostavnijem pristupu lijekovima onima kojima su potrebni.

“Prepoznajući gorući problem sve više zemalja u svijetu omogućava pacijentima pristup liječenju. Dijagnostički test stoji manje od jednog dolara, a lijek za hepatitis C manje od 200 dolara”, kazao je.

Tijekom 2015. od virusnog hepatitisa smrtno je stradalo 1,34 milijuna ljudi, što je brojka koja se može uporediti s brojem umrlih od posljedica tuberkuloze i HIV-a ili AIDS-a. Razlika je u tome što je broj umrlih od tuberkuloze i AIDS-a u opadanju, a broj onih koji umiru od posljedica hepatitisa sve je veći.

Po podacima WHO-a od 2000. ta je brojka porasla za 22 posto.U 2015. evidentirano je 1,75 miliona novozaraženih hepatitisom C, što povećava globalnu brojku na 71 milion. Stručnjaci za to okrivljuju nedostupnost liječenju i korištenje kontaminiranih igala.

Broj zaraženih hepatitisom B je u opadanju zahvaljujući cijepljenju već u dojenačkoj dobi ili ranijem djetinjstvu, izvještava WHO. Cjepivo protiv hepatitisa B dostupno je od 1982. Njegova učinkovitost u sprečavanju infekcije i razvoja hronične bolesti i raka jetre je 95 posto. (Hina)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje