Ponedjeljak, 14. Juna 2021.
Tuzlanski.ba logo

Donosimo pet istina o imunitetu: Sistem koji je teško natjerati da uvijek radi besprijekorno

Preuzmite sliku

Imunološki sistem upravo je to – sistem koji je teško natjerati da uvijek radi besprijekorno.

Kako bi funkcionirao, to zahtijeva ravnotežu i sklad. Iako medicina svakim danom napreduje, i dalje postoji mnogo toga što istraživači ne znaju o zamršenosti i međusobnoj povezanosti imunoloških odgovora. Zasad ne postoje ni naučno dokazane izravne veze između načina života i poboljšanja imunološke funkcije, ali to ne znači da efekti načina života na imunološki sistem nisu intrigantni.

Brojni naučnici istražuju učinke prehrane, vježbanja, starosne dobi, psihičkog stresa i drugih faktora na imuno odgovor. Ne pušite, redovno jedite voće i povrće, redovno vježbajte, održavajte zdravu težinu, alkohol pijte samo umjereno, osigurajte svojem tijelu odgovarajući san, poduzmite sve da izbjegnete infekcije (da, važnost pranja ruku nije precijenjena!) te pokušajte smanjiti stres na najmanju moguću mjeru, opšte su smjernice koje možete poduzeti kako biste prirodno održali svoj Imunološki sistem snažnim i zdravim.

Na portalu Harvard Health naučnici su iznijeli pet istina o imunitetu koje bismo svi trebali uzeti u obzir kako bismo se lakše nosili sa svim onim izazovima koji nam prijete i narušavaju zdravlje. Pokušaj poticanja stanica imunološkog sistema posebno je kompliciran jer postoji toliko različitih vrsta stanica u imunosnom sistemu koje na toliko različitih načina reagiraju na različite mikrobe.

Koje biste stanice trebali potaknuti kako biste ostali zdravi, kompleksno je pitanje. Ono što je poznato jest da tijelo stalno stvara imunološke stanice. Svakako stvara mnogo više limfocita nego što ih je, laički rečeno, moguće iskoristiti. Višak stanica se uklanja prirodnim procesom smrti stanice ili apoptozu. Niko ne zna pravi “sastav stanica” imunološkog sistema koji bi garantovao funkcioniranje ljudskog organizma na optimalnom nivou.

Nauka još nije jasno definisala zašto se to događa i napada li možda imunološki sistem sam sebe, međutim sasvim je sigurno da stres, naš životni stil i loša prehrana izazivaju neprimjerene reakcije našeg imunološkog sistema, zbog čega se u konačnici razbolijevamo.

1. Starenje

Sposobnost naše imunološke reakcije starenjem se smanjuje, što zauzvrat doprinosi većem broju infekcija pa i pojavnosti raka. Kako se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama povećalo, tako se povećava broj bolesti povezanih sa starenjem. U usporedbi s mlađim ljudima, starije osobe imaju veću vjerojatnost obolijevanja od nekih zaraznih bolesti i, što je još važnije, da će umrijeti od njih. Infekcije respiratornog sistema, gripa, a posebno upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba iznad 65 godina starosti širom svijeta.

  • Naučnici primjećuju da je taj povećani rizik povezan sa smanjenjem T stanica, vjerojatno zato što timus atrofira s godinama i proizvodi manje T stanica, što otežava borbu protiv infekcije. Naime, žlijezda timus od vitalnog je značenja za cjelokupno zdravlje pa i imunološki sistem. Ona proizvodi T stanice koje štite od infekcija, ali nakon puberteta njegova efikasnost počinje opadati.

    Neke teorije govore kako bi to mogao biti razlog zašto su stariji ljudi osjetljiviji na rak. Je li to smanjenje funkcije timusa doista presudno kod pada imuniteta ili i neke druge promjene igraju ulogu, nije još potpuno razumljivo ni naučnicima. Druga je teorija da je krivac za smanjenje obrambene snage organizma koštana srž koja postaje manje učinkovita u proizvodnji matičnih stanica.

    Smanjenje imunološkog odgovora na infekcije vidi se i po reakciji starijih ljudi na vakcine. Primjerice, iako je kod osoba starijih od 65 godina vakcina protiv gripe mnogo manje efikasna u odnosu na zdrave školarce, vakcinisanje je ipak znatno smanjilo stope bolesti i smrti kod starijih osoba. Ddalje, čini se kako postoji veza između prehrane i imuniteta kod starijih osoba. Neuhranjenost, koja je iznenađujuće česta čak među tom populacijom čak i u bogatim zemljama, poznata je kao “malnutricija mikronutrijenata” ili poremećaj nutritivnog statusa. Stariji ljudi obično jedu količinski manje, a često i ne jedu raznoliku prehranu. Stoga je njima nužna nadopuna prehrane kroz dodatke prehrani, no obvezno uz konzultaciju s ljekarom, jer već i male promjene mogu imati ozbiljne posljedice u ovoj dobnoj skupini.

    2. Prehrana i suplementi

    Zdrav imunološki sistem treba dobru, redovnu hranu, premda ima relativno malo istraživanja o učincima prehrane na imunološki sistem ljudi – čak je više istraživanja koje povezuju učinke prehrane na liječenje nego na prevenciju bolesti. Ipak, postoje neki dokazi da nedostaci u mikronutrijima, posebice nedostatak cinka, selena, željeza, bakra, folne kiseline i vitamina A, B6, C i E, mijenjaju imunosne reakcije.

  • Ako sumnjate da prehranom ne unosite sve potrebne nutrijente (a većina ljudi ne unosi, ne samo zbog pogrešne prehrane nego i zbog kvalitete hrane!), korisno je uzimati suplemente. Oko beta-glukana niko ne dvoji; oni su dokazano naši najbolji obrambeni saveznici. Ljudsko tijelo ne može sintetizirati beta-glukan i ne može metabolizirati beta-glikozidne veze prisutne u beta-glukanu. Stoga beta-glukan unesen oralno u organizam stiže nepromijenjen do tankog crijeva, gdje se pomoću M stanica prenosi do limfnog tkiva lociranog u Peyerovim pločama (nakupine limfnih stanica u submukozi tankog crijeva).

    Beta-glukani posredno povećavaju otpuštanje i pojačanu aktivnost enzima lizozima, elastaza, kolagenaza i opuštanje citokina. Sve to doprinosi bržem i jačem odgovoru organizma na patogene što se očituje povećanom otpornošću organizma na infekcije, ali i smanjenje simtpoma i brži oporavak kod već postojećih infekcija.

    3. Izloženost stresu

    Savremena medicina često raspravlja o povezanosti uma i tijela, odnosno utjecaju psihe na obrambene funkcije organizma. Široka paleta bolesti, posebice želučane i kožne tegobe te srčane bolesti, povezani su s posljedicama emocionalnog stresa.

  • No stres je teško definisati, jer ono što može izgledati kao stresna situacija za jednu osobu, nije toliko stresna za neku drugu. Kada su ljudi izloženi situacijama koje smatraju stresnim, teško je mjeriti koju količinu stresa osjećaju u tom trenutku, a liječniku je teško znati je li subjektivni dojam pacijenta o visini stresa doista točan. Naučnik može samo mjeriti stvari koje mogu odražavati stres, kao što je broj otkucaja srca u minuti, ali to također mogu odražavati i drugi faktori.

    4. Hladnoća

    Gotovo svako od nas jednom je čuo savjet majke: “Obuci se da se ne prehladiš!” Normalna izloženost umjerenoj hladnoći ne povećava osjetljivost na infekciju. Većina naučnika slažu se u tome da krivac za učestalost prehlade i gripe baš u zimskim mjesecima nije hladnoća već činjenica da ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru, u bliskom kontaktu s drugim ljudima koji mogu prenijeti svoje klice. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak suši sluznicu dišnih putova pa ona više nije u stanju uništavati potencijalne napadače.

  • Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira pojačanim lučenjem sekreta, čime se pojačava učinak čišćenja nosa. I kretanje ubrzava disanje, a time i čišćenje dišnih puteva. Naime, dok mirno sjedite, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, dok se u preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak, što pogoduje razvoju bakterija.

    Naučnici su se bavili problematikom povećanjem gornjih respiratornih infekcija kod skijašica koje su trenirale na hladnoći, no nisu mogli sa sigurnošću ustanoviti jesu li ove infekcije uzrokovane hladnoćom ili drugim čimbenicima kao što je intenzivna vježba ili suhoća zraka. Neki naučnici čak tvrde i to da izloženost hladnoći može smanjiti sposobnost suočavanja s infekcijom. Dakle, ako ste se malo smrznuli, vaš jedini problem može biti hipotermija – o imunitetu ne brinite.

    5. Vježba

    Redovna vježba je jedan od stupova zdravog života. Poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sistema, smanjuje krvni pritisak, pomaže u kontroli tjelesne težine i štiti od raznih bolesti. Baš kao i zdrava prehrana, vježba može pridonijeti općem zdravlju, pa stroga i zdravom imunološkom sistemu. Vježba potiče i cirkulaciju, što omogućava stanicama imunološkog sistema slobodno kretanje po tijelu i učinkovito obavljanje svoje funkcije.

     

  • Naučnici su proučavali i uticaj vježbe na osjetljivost osobe na infekcije. Posebno ih je zanimalo može li intenzivno vježbanje smanjiti imunološku funkciju. Provjeravali su krv i urin prije i poslije vježbe kako bi otkrili promjene u imunološkom sistemu. Na kraju su došli do zaključka kako je i ovdje zlatno pravilo – umjerenost.

    Ipak, savremene tehnologije koje se primjenjuju u istraživanjima, popup tzv. “gene chips”, koji omogućuju naučnicima da vide kako se neki geni “uključuju” ili “isključuju” u određenim fiziloškim uslovima, sigurno će u budućnosti dati neke preciznije odgovore, piše Ordinacija.hr.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , ,