Treba li nam dodatni vitamin C ili putem hrane možemo zadovoljiti svoje potrebe? Konzumiranjem limuna i drugog voća možemo u potpunosti zadovoljiti dnevne potrebe za vitaminom C.
Nutricionisti se uglavnom slažu da nam je dnevno potrebno od 90 do 100 mg vitamina C. Gdje ga sve ima i od čega se proizvode farmaceutski pripravci vitamina C?
Svjetska zdravstvena organizacija ima čak i niže standarde nego mnoga američka i kanadska udruženja nutricionista, pa kao nužnu dnevnu dozu navodi oko 45 miligrama vitamina C. Gdje bismo ovu dozu mogli pronaći u prirodi?
Najbolji je – prirodni
Istraživanja su pokazala da 100 grama mesnatog dijela najkiselijeg limuna sadrži 44 miligrama askorbinske kiseline ili vitamina C, dok ista količina acerole sadrži 4.600 miligrama ovog vitamina, prenosi Zdravlje u kući.
A da li se vitamin C koji kupujemo u tabletama ili u tekućem obliku proizvodi iz koncentrata voća i povrća bogatog ovom supstancom? U načelu se vitamin C proizvodi iz šećera glukoze. A glukoza se dobiva hidrolizom škroba, odnosno iz gotovo svih žitarica. Ne dobiva se iz voća jer bi to bilo preskupo.
Šta je acerola? Promjer joj je samo dva centimetra, međutim ovo voće gorko-slatkog okusa sadrži 50 puta više vitamina C nego narandža i 100 puta više nego limun. Samo četiri takve prirodne voćne „kapsule” zadovoljavaju dnevne potrebe odraslog čovjeka za vitaminom C.
Ni crveni luk nije loš izbor. Osim kalcija i fosfora, nudi i askorbinsku kiselinu. Slatka crvena paprika je još jedan prirodni rudnik vitamina C. Polovica šolje narezane svježe paprike sadrži 142 mg vitamina C i samo 20 kalorija (ista količina zelene paprike donosi 60 mg vitamina C). Kuhana verzija iste količine ovog crvenog povrća nudi 116 mg vitamina C.
Jedan srednje veliki kivi sadrži 70 mg vitamina C, baš kao i srednje velika narandža.
Kome treba više vitamina C
Sportaši, pušači i osobe pod fizičkim opterećenjem trebali bi povećati unos tog vitamina jer je on antioksidans, a pojačan metabolizam rezultira povećanjem nivoa slobodnih radikala u ćelijama pa ponekad ti nivoi premaše naše enzimatske kapacitete njihovog uklanjanja.
Nobelovac Linus Pauling dnevno je uzimao i do 12 g vitamina C (npr. kad bi obolio od gripe – povišenje temperature također povisuje nivo slobodnih radikala), a doživio je 90 godina. (Tuzlanski.ba)
