Na rezultate laboratorijskih nalaza, osim prehrane mogu uticati različiti lijekovi koje pacijent uzima te je informacija o tome vrlo važna za onoga koji izvodi i izdaje laboratorijske nalaze, ako i naravno za samog ljekara
Je li fPSA isto što i PSA? Vadi li se krv na tašte, to znači da prije vađenja krvi punih 12 sati niste jeli?
O vađenju krvi na tašte
Za pojedine laboratorijske testove potrebno je vaditi krv natašte (da prije vađenja krvi punih 12 sati niste jeli) jer hrana znatno utiče na vrijednosti nekih parametara koje možemo odrediti u laboratoriju ili referentni intervali su procijenjeni iz takvog uzorka krvi. Prema laboratorijskom rječniku, to se odnosi na pripremu pacijenta za laboratorijske pretrage. Jako je važno da pacijent slijedi upute ljekara, a upravo magistri i specijalisti laboratorijske medicine su profesionalci koji tokom čitavog svog radnog vremena istražuju i nastoje prepoznati brojne čimbenike koji bi mogli uticati na rezultate laboratorijskih pretraga, njihovu tačnost i kvalitet, piše Ordinacija.hr.
Na rezultate laboratorijskih nalaza, osim prehrane mogu uticati različiti lijekovi koje pacijent uzima te je informacija o tome vrlo važna za onoga koji izvodi i izdaje laboratorijske nalaze, ako i naravno za samog ljekara.
Uticaj okoliša, fizička aktivnost, razne druge životne navike također utiču na rezultate laboratorijskih nalaza. Za prikupljanje uzorka mokraće važno je uputiti pacijenta na higijenu te da uvijek prikuplja srednji mlaz mokraće.
Udruženi s profesionalcima laboratorijske medicine na nacionalno, i internacionalnom nivou i prikupljanjem odgovarajućih podataka, specijalisti laboratorijske medicine donose postupnike i smjernice kojima je konačna svrha harmonizacija i standardizacija laboratorijskog rada gdje je u središtu sigurnost pacijenta. To znači da svaki laboratorij radeći prema ovim postupnicima i smjernicama, daje jednakovrijedne i identične rezultate bez obzira u kojem laboratoriju analize izradili.
Je li fPSA isto što i PSA?
PSA ili takozvani prostate-specifični antigen je protein koji proizvode stanice prostate, prenosi se krvlju na dva načina: ili se vezuje za druge proteine ili je slobodan. Vrijednosti PSA u krvi mogu biti povišene kod karcinoma prostate, ali isto tako i kod benignog povećanja prostate, upale prostate, a raste i sa životnom dobi. U stvari, istraživanja su pokazala da oko 75% muškaraca s povišenim PSA-om nema rak prostate. Kako bi urolozi donijeli odluku o operativnom zahvatu, umjesto da svakog pacijenta s povišenim PSA odmah podvrgnu biopsiji, neki urolozi zatražit će mjerenje slobodnog tj. fPSA u bolesnika s ukupnom koncentracijom PSA između 4 ng / ml i 10 ng / ml. Istraživanja su pokazala da muškarci s ukupnim PSA u ovom takozvanom „sivom području“ I sa slobodnim PSA većim od 25% imaju veću vjerovatnoću za benigno stanje od raka, što biopsiju čini nepotrebnom. Muškarci s ukupnim PSA u istom rasponu i slobodnim PSA ispod 10% moraju biti podvrgnuti biopsiji. I veća je vjerovatnoća da boluju od karcinoma prostate.
Šta morate znati o CRP-u?
CRP, ili C-reaktivni protein je bijeg upalnog stanja, ali i brojnih drugih. Tako ćemo povišenje CRP uočiti i kod različitih autoimunih bolesti (npr. reutomatidnog artritisa, lupusa), upalnih bolesti crijeva, tumora, pretilosti i dr. Vrijednosti CRP u krvi mogu razlučiti radi li se o virusnoj ili bakterijskoj upali što je za ljekara važno kao bi propisao ispravnu terapiju jer se za bakterijsku upalu treba propisati uzimanje odgovarajućeg antibiotika dok je liječenje virusne upale uglavnom simptomatsko. Kod ozbiljnih bakterijskih infekcija vrijednosti CRP u krvi rastu unutra par sati. Kod virusne infekcije, vrijednosti CRP-a također mogu biti povišene, ali ne u tolikoj mjeri kao kod bakterijskih infekcija. (Tuzlanski.ba)
