Grad duhova koji je devet mjeseci prekriven snijegom usred netaknute šume i prirode. San svakog introverta komentiraju mnogi, kada saznaju za život jednog čovjeka koji baš na takvom mjestu živi. Gothic u saveznoj državi Kolorado jedno je od najhladnijih mjesta u Sjedinjenim Državama.
Grad je napušten još 20-ih godina prošlog stoljeća, ali jedna duša naziva ga domom. Više od 40 godina, njegov trenutni stanovnik billy barr živi u maloj brvnari i svake godine bilježi vremenske pojave, količinu snijega i protok životinja. On posmatra snijeg. Objašnjava kako već dugi niz godina svoje ime i prezime namjerno piše malim početnim slovom.
Zime u Ghoticu traju devet mjeseci, snijeg zatrpa njegovu kolibu, on uglavnom sjedi i čita uz topli kamin. Svakih nekoliko sedmica odskija do najbližeg grada kako bi obavio kupovinu namirnica. Budući da ga je zanimalo sve oko njegovog doma, počeo je bilježiti vremenske pojave, temperaturu, količinu snijega… radio je to iz znatiželje, a nakon decenije brižljivog zapisivanja podataka za njega su saznali naučnici, piše National Geographic.
Tako je preselivši se u nekadašnji rudarski grad duhova, godinama nakon, billy postao zlatni rudnik naučnicima. Gothic, koji je već tada bio potpuno napušten, privukao ga je dok je bio student zaštite okoliša. Preselio se u staru rudarsku kolibu, da bi kasnije sagradio vlastitu kućicu koja je u isključivo opskrbljena sunčevom energijom, prenosi 100posto.
Radi ono što ga zanima
Od zime 1974. ovaj 68-godišnjak građanin-naučnik zapisivao je svoje svakodnevne opservacije okoliša: visoke i niske temperature, ukupnu količinu snijega, dubinu snijega, gustoću kao i kako su se ponašale životinje, kada bi došle, nestale i migrirale.
Svi ti njegovi detaljni zapisi postali su neizmjerno važan izvor podataka naučnicima iz raznih područja. Citirali su ga mnogo puta u akademskim publikacijama, a billyjevi podaci pokazali su se posebno korisnima onima koji proučavaju efekte klimatskih promjena.
Prvo objašnjava kako njegovo potpisivanje isključivo malim slovima nema nikakvog skrivenog značenja. Kada je prvi put došao u Gothic njegov je cimer radio to isto, probao je on sa svojim imenom i kaže izgledalo mu je mnogo ugodnije.
Na pitanje zašto je odlučio ostati u pustom gradu sam, nakon što je kolega otišao kaže da je bio jako stresiran i da nije bio sretna osoba. “Nije mi u glavi bilo – oh, izliječen sam, došao sam ovdje i sve je super! Ali znao sam prvog trena kad sam stigao da osjećam više mira. I tako sam poželio ostati. Mislio sam da mogu završiti koledž i onda se vratiti raditi tu. zatim sam pomislio – čekaj malo pa već sam ovdje!”, opisao je billy kako je odlučio ostati u tom napuštenom mjestu i tamo zasnovati dom.
Kaže da ga je na zapisivanje podataka nagnalo učenje okoliša. “Kad živite u gradu naučite kako prijeći cestu. Nekad prijeđete i na crveno svjetlo, zato što nema automobila. Učite o svom okolišu bez obzira gdje živite. Ovo je bio moj okoliš. Snijeg je uticao na sve što radim, i onda i sad”, objasnio je.
Svaki dan bilježi vremenske uslove kao i pojave iz svijeta flore i faune
Osim snijega, bilježio je sve što je vidio – kaže nije to bilo mnogo, prilično je pusto u zimi. “Ali zapisivao sam svakog dana koje sam ptice vidio, koje sisavce. Uživao sam u tome i to me zanimalo, tkao da sam nastavio, nakon nekoliko decenija to je postalo korisno drugima”, skroman je billy.
Kako je postao zlatni rudnik za naučnike
Svoju zanimaciju spomenuo je botaničaru Davidu Inouyeu, kaže negdje devedesetih godina. “Botaničar je tada proučavao aktivnost i napredovanje cvjetova iz godine u godinu i to je odgovaralo moji podacima o vremenu. On je kasnije sve to uredio sa naučne strane”, objašnjava kako su njegovi zapisi postali referentna tačka brojnim naučnicima.
Kaže kako ne spava mnogo noću te da mu je dosadilo ležati u krevetu i gledati vijesti pa je prije nekoliko godina i sam počeo proučavati podatke. “Tada sam počeo uočavati trendove u vremenu, svoje bilješke počeo sam objavljivati na vlastitoj stranici. Klimatske promjene zapravo uopšte nisu bile vidljive do prije 10 ili 15 godina.
Na primjer imamo 67 rekordno visokih temperatura samo u zadnje tri zime, a 48 posto naših zabilježenih visokih rekorda dogodili su se samo od 2010. To je u 44 godine bilježenja. Isto se događa i sa snijegom. Imamo osam dana manje snijega na tlu, nego je to bilo prije”, zaključio je billy barr. (Tuzlanski.ba)
