Kada je preko 40.000 ljudi širom svijeta odgovorilo na pitanja o svom najdražem broju, najveći broj ispitanika izabrao je broj 7. Sklonost ka broju 7 je vidljiva i tokom historije, od najranijih zapisa na glinenim pločicama pomoću kojih su Vavilonci trgovali, pa do priča o 7 smrtnih grijeha ili 7 patuljaka. Zašto?

“Brojem 7 smo oduvijek opsjednuti.”, kaže britanski naučnik Alex Bellos. Ako proučite jedan od najstarijih sistema pisanja za koje znamo – klinasto pismo i škrabotine na glinenim pločicama koje su koristili Vavilonci za vođenje trgovine u Mesopotamiji prije 5.000 godina – može se vidjeti da su prepune sedmica. Broj 7 u Bibliji je spomenut 735 puta, samo u Otkrovenju 54 puta. Postoji i 7 dana, 7 mora, 7 gora, 7 čuda, 7 smrtnih grijeha, 7 patuljaka, 7 kontinenata, 7 dana stvaranja svijeta, 7 duginih boja. Čak je i zbir suprotnih brojeva na kockici za igru uvijek 7. Uz to, psiholog George Miller godinama proučava kako se kratkoročno pamćenje memoriše u sedam cjelina, plus ili minus dvije. Možete zapamtiti beskrajne liste riječi, zadataka ili činjenica ako ih tako organizujete. Godinama su naučnici istraživali razloge Millerove “čarobne sedmice”. Istraživanje iz 2008. godine pokazalo je da neuroni u hipokampusu proizvode najbolje informacije ako dendriti (završeci koji primaju podsticaje) nabroje sedam.

Zašto?

Bellos je nedavno anketirao 40.000 ljudi širom svijeta pitajući ih koji im je najdraži broj, kako bi otkrio koja bi emocionalna veza mogla da postoji kada su brojevi u pitanju. Sedam je bio najdraži broj, a potom slijede 3, 8, 4. Zašto je broj 7 tako poseban?

Jedna zanimljiva teorija objašnjava da je broj 7 jedini broj koji možete nabrojati na prste, a da se ne može podijeliti na dva cela broja. “Unikatan je, individualac, a ljudi nesvjesno inerpretiraju to matematičko svojstvo.”, objašnjava Belos i dodaje: “Povezivanje broja 7 sa skupom stvari podstiče naš mozak i ti predmeti su nam onda draži.”

(nationalgeographic.rs)