Srijeda, 2. Decembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Zašto se u nekim zemljama vozi lijevom stranom ceste?

Zaista, jeste li se ikad zapitali? Uvijek to uzimamo kao činjenicu, a zapravo, nikad ne znamo koji je razlog iza toga što Englezi, ali i mnogi drugi, voze “pogrešnom stranom”.

Kako mi tu i tamo volimo pomoći u rješavanju nekog misterija, hajde da demistificiramo i ovaj…

Kao i za sve, i za za vožnju lijevom stranom ceste postoji sasvim jasno objašnjenje, a kako bismo do njega došli, valja malo „zagrabiti“ u historiju. Nakon što ovo spoznate, moći ćete se i napraviti važni, kad prilikom neke nevažne debate i rasprave slavodobitno objasnite zašto se u nekim dijelovima planete vozi lijevom stranom.

Stanovnicima zemalja u kojima se vozi desnom stranom, vožnja lijevim prometnim trakom obično izaziva pojavu upitnika nad glavom. Međutim, iznenadit će vas kad čujete da je to nekad bio – standard. Kao što nas historija uči, vožnja lijevom stranom datira još iz vremena antičkog Rima (već vidimo Cezara kako je svojom kočijom preticao druge dok se svi sklanjaju s puta velikom imperatoru).

  • Razlog je jednostavan – kad se putovalo konjima, napadi i nasilje su bili česte pojave. Kako su većina ljudi dešnjaci, uvijek su se držali lijeve strane, da u slučaju napada, mogu pružiti obranu desnom rukom. Također, mač se tada uobičajeno držao na lijevoj nozi, pa ga je bilo jednostavnije izvući iz korica i obraniti se od razbojnika najgore vrste!

    Pa kako se onda, prešlo na desnu stranu?

    Pojavom kočija, tj. njihovom češćom upotrebom, vozač je obično jahao sjedeći na lijevoj strani, pa je desnom mogao lakše kontrolirati konje, a u tom slučaju, lakše je i bilo skrenuti udesno. Ipak, ni druga teorija koja dolazi iz Francuske, nije posve nevjerovatna. Tamo je običaj bio da seljaci prolaze s desne, a aristokracija s lijeve strane. Međutim, nakon Francuske revolucije, aristokrati koji su i dalje zadržali glavu na ramenima nisu se htjeli baš više razmetati položajem, pa su se sasvim logično, držali seljaka s desne strane.

    Kasnije, običaj se proširio i na ostale evropske zemlje, ali je recimo, Velika Britanija uvijek ostala iznimka. Ukratko, napravili su se “Englezima”.

  • Ko još vozi lijevom stranom?

    Gotovo sve nekadašnje britanske kolonije. Britanci su 1835. donijeli zakon kojim su zakonom proglasili vožnju lijevom stranom. Jednostavno, zakon se dugo zadržao, pa kad su kolonije dobile nezavisnost, tamo su nastavili voziti lijevom stranom. Tako se i dan danas u Južnoafričkoj Republici, Indiji, Australiji vozi lijevom trakom. Zanimljivo je da se lijevom stranom vozi i u Japanu, koji eto nikad nije bio britanska kolonija, ali i ta priča ima veze s Britancima. Naime, u 19. stoljeću prilikom izrade velike željezničke mreže, Japancima su pomagali britanski inženjeri. Jasno, cijeli je sistem izgrađen tako da vozovi prolaze lijevom stranom, tako da se kasnije i promet jednostavno tome prilagodio.

  • A ko desnom?

    Gotovo dvije trećine svijeta danas vozi desnom stranom. Zanimljivo je da njome voze i Amerikanci, iako su SAD nekad bile pod kolonijalnom vlašću Engleza. Neki tumače kako upravo i to pokazuje otpor, ali nismo sigurni je li to tačno. Jednostavno, SAD su nekad donijele zakon o vožnji desnom stranom. (punkufer.hr)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,