Iako im ime sugeriše drugačije, ovi otoci su baš ono suprotno, a u nastavku donosimo objašnjenje za njihova imena…

Jeste li se ikad zapitali zašto Grenland, čije je tri četvrtine pokriveno jedinom trajnom ledenom plohom izvan Antarktike, u svom imenu ima pridjev “zeleni”? S druge strane, Island, koji se sastoji od riječi “led” i “zemlja”, čini se previše zelenim da bi se mogao prilagoditi tom imenu.

Prema jednoj teoriji, da su im imena dana namjerno – Vikinzi koji su se nastanili na Islandu otok su smatrali pogodnim za život, no nisu željeli da to misle i drugi te da ga pokušaju osvojiti. S imenom “otok leda” nadali su se obeshrabriti ostale evropske narode koji su tražili nova mjesta za svoja naselja, piše Vintage News.

Isto tako, Greenland su nazvali tako da njegovo ime sugeriše kako je zelen i sposoban za eventualni uzgoj hrane, a zapravo im je bilo apsolutno svejedno hoće li neko pokušati kolonizirati ledeni brijeg u oceanu koji se smrzava., prenosi Express.

Jednostavna imena

Iako zvuči logično, istoričari smatraju kako je ta teorija ipak “nategnuta” i pomalo nevjerovatna.

Kako bi se otkrio temelj ovog paradoksa, istražitelji National Geographica odlučili su analizirati razne legende, sage i istorijske zapise, zajedno s modernim naučnim činjenicama.

Otkrili su da su vikinški toponimi, prije svega, bili vrlo jednostavni. Primjerice, novootkriveni teritorij najvjerovatnije bi dobio ime s kombinacijom riječi “zemlja” i onim što je prvo uočeno pri dolasku.

Na primjer, Leif Eriksson imenovao je kanadsku istočnu obalu Vinland, jer je vidio kako divlje grožđe raste blizu obale.

Što se tiče Islanda, prema “Sagas of Icelanders” koji predstavlja hroniku istorije te zemlje od 9. do 11. stoljeća, norveški istraživač nazvan Naddador prvi je stigao do otoka usred Atlantskog oceana. Ono što je tamo vidio bio je snijeg, pa je mjesto nazvao Snæland ili “zemlja snijega”.

Naddora je slijedio vikinški kolonizator Garðar Svavarosson, koji se više pozabavio imenovanjem zemlje, vjerovatno čineći presedan u ustaljenoj tradiciji. Dakle, Garðarshólmur (“Garðar's isle”) postao je sljedeće ime pod kojim je današnji Island bio poznat.

Ali razlog zašto Island danas nosi tako tmurno ime, povezan je sa sljedećim otočnim kolonizatorom, Flókijem Vilgerðarsonom. Flókijevo putovanje s kopna obilježio je gubitak njegove kćerke koja je pala s čamca i utopila se na otvorenom moru. Ubrzo po dolasku uginula je stoka koju je donio sa sobom.

Krstio Island zbog tragedije

Prema sagama, ovaj niz nesretnih događaja bio je okrunjen kada se Flóki Vilgerðarson popeo na obližnji vrh planine s kojeg je promatrao fjord, obložen ledenim brijegom. U depresiji i bijesu, on je “krstio” državu Island s imenom koje nosi i danas.

Unatoč Flókijevim nastojanjima da spriječi daljnju kolonizaciju otoka, nakon povratka u Norvešku, jedan od njegovih pomoraca poznat samo kao Thorólf pronio je glasinu da je zemlja plodna i bogata, samo čekajući doseljenike. Ubrzo nakon toga započela je masovna migracija na Island.

Grenland je s druge strane otkriven 982. g., Kada je Erik Crveni prvi došao na jugoistočni dio otoka. Danas analizom jezgre leda i školjki možemo utvrditi da je u razdoblju između 800. i 1300. god. D. prosječna temperatura na Grenlandu bila značajno viša nego danas.

Erik je krenuo na svoje putovanje jer je protjeran s Islanda, nakon što je tokom svađe ubio tri osobe. Islandski stari zakon zahtijevao je smrt ili izgnanstvo, pa je odabrao život avanturista na otvorenom moru.

Sve će doći na svoje?

Jedreći prema zapadu uplovio je prema obali ogromnog otoka koje je smatrao prikladnim za naselje.

Ljeti je Erik otišao da se nastani u zemlji koju je pronašao, a koju je nazvao Grenland, jer je rekao da će tamo biti privlačni ljudi ako ima povoljno ime.

Dakle, ime je u osnovi bilo dijelom Erikove marketinške strategije kroz koju se nadao da će okupiti buduće doseljenike i kultivirati novi svijet. Naravno, u zemlji su već bili naseljeni Inuiti, starosjedioci, koji su otok Kalaallit nazvali Nunaat, što znači “Zemlja naroda.” Naziv se još uvijek koristi među stanovnicima grenlandskih Inuita.

Neobična je činjenica na predviđanja povezana s klimatskim promjenama, a prema kojima bi moglo doći do radikalnih padova temperature na Islandu, dok bi na Grenlandu moglo doći do podizanja žive na termometru. Predviđa se kako će se to dogoditi u sljedećih 200 godina, a tada bi njihova imena mogla biti posve tačna – i proročanska. (Tuzlanski.ba)